U Hrvatskoj je u srijedu potvrđeno 96 novih slučajeva zaraze koronavirusom, što je najveće dnevno povećanje od pojave epidemije, a Vlada je kao dodatne mjere za pomoć gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta najavila podizanje minimalne plaće na 4000 kuna neto.
Broj ukupno pozitivnih popeo se na 963, nije bilo novih smrtnih slučajeva u posljednjih 72 sata, pa se broj umrlih zadržao na šest. Na respiratoru su dva nova bolesnika, odnosno njih ukupno 34, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite na redovitoj konferenciji za novinare u 14 sati.
Samo u Splitu broj oboljelih povećan je za 29, dok je Istarska županija drugi dan za redom bez novih slučajeva zaraze.
>>>Informacije o novooboljelima i epidemiološkoj situaciji u županijama: COVID-19/1. travanj*
Od ukupno 7680 testiranih uzoraka od početka epidemije samo ih je u posljednja 24 sata napravljeno 665, a 73 bolesnika su ozdravila, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš. Naveo je da je prosječna dob bolesnika 48 godina, a među oboljelima ima 53 posto muškaraca, odnosno 47 posto žena.
U Hrvatskoj je 1,5 umrlih na milijun stanovnika, dok je, primjerice, u Italiji 192, u Španjolskoj 175, a u Švedskoj 18 umrlih na milijun stanovnika”, rekao je Beroš.
Beroš: Zasad se dobro držimo ali ostanite kod kuće
Poručio je da se zasad držimo dobro ali da opuštanja ne smije biti. “Drago nam je što se zasad dobro držimo, ali to nije razlog za opuštanje jer opuštanja ne smije biti. Stoga vas i dalje molimo da se odgovorno ponašate i da budete u vlastitim kućanstvima”, naglasio je ministar zdravstva.
Po podacima koje je iznio ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak u samoizolaciji je više od 21 tisuće građana, uključujući 1446 zdravstvenih djelatnika.
>>>Ravnateljica Markotić obmanjuje javnost: Hrvatska je jako odgodila porast oboljelih
U zdravstvenom sustavu su pozitivna 53 doktora medicine, šest ljekarnika, 10 stomatologa i 44 sestri i tehničara te pet slučajeva administrativnog osoblja.
Ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić rekla je da je u toj klinici 18 oboljelih na respiratoru, a od njih je jedan bolesnik i na umjetnim plućima (ECMO).
Od svih oboljelih, 354 osobe su na bolničkom liječenju. Većina ih je sa srednje teškim oblikom bolesti, no među njima ima i onih koji su blaži bolesnici, ali si ne mogu osigurati samoizolaciju kod kuće. Pojavili su se i slučajevi pozitivne djece, no u svim tim slučajevima riječ je o lakšem obliku bolesti.
Dosad je evidentirano 6700 pokušaja kršenja mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta, no policija nije izricala kazne, osim u stotinjak slučajeva kod osoba koje su bile u samoizolaciji.
Božinović: Napuštanje mjesta boravka od 6. travnja samo uz e-propusnice
Ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera Davor Božinović najavio je da će napuštanje mjesta boravka od 6. travnja biti moguće samo uz e-propusnice koje će se izdavati na rok od jednog do 14 dana, ovisno o razlogu za koji se izdaju.
Naglasio je da su svi koji su dosad izdali propusnice dužni do 5. travnja zamijeniti ih e-propusnicama.
Ministar uprave Ivan Malenica izjavio je da putem “e-Propusnice” žele ubrzati i digitalizirati cijeli proces te evidentirati sve izdane propusnice i olakšati njihovu kontrolu.
Dosad je evidentirano 6700 pokušaja kršenja mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta, no policija nije izricala kazne, osim u stotinjak slučajeva kod osoba koje su bile u samoizolaciji.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandar Stojanović rekao je da to što u Istri drugi dan zaredom nijednoj novoj osobi nije potvrđena zaraza koronavirusoma, ne znači da se razmišlja smanjivanju ili ukidanju mjera.
Nastavni zavod za javno zdravstvo (NZZJZ) “Dr. Andrija Štampar” ,pak, predstavio je kako u praksi izgleda “drive in” dijagnostika koronavirusa, koju su kao prvi u Hrvatskoj jučer uveli kako bi se ubrzalo dijagnosticiranje i povećao broj testiranih osoba.
Građani jednako strahuju od zaraze koronavirusom kao i od gubitka radnog mjesta, pokazalo je istraživanje agencije Hendal provedeno na reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika.
Iznos minimalne plaće podiže se od travnja na 4000 kuna
Premijer Andrej Plenković u srijedu je predstavo dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu o kojima će Vlada sutra odlučivati, a među njima je podizanje iznosa minimalne plaće na 4000 kuna neto, dok će dio poduzeća djelomično ili u cijelosti biti oslobođeno od poreznih obveza za travanj, svibanj i lipanj.
>>>Tromjesečno povećanje kriznog minimalca, oslobađanje od poreznih davanja i PDV-a – uz uvjete
Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa, najveće krize koje pamti svijet, Europa i Hrvatska zadnjih godina, kazao je Plenković na novinskoj konferenciji nakon sjednice užeg kabineta Vlade, na kojem se raspravljalo o novom setu mjera pomoći gospodarstvu zbog posljedica epidemije koronavirusa.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pozvao je u srijedu Vladu da “izađe iz karantene” kada je u pitanju spašavanje gospodarstva i radnih mjesta uslijed krize zbog koronavirusa, a smatra i da Sabor bez obzira na pandemiju mora nastaviti s neprekinutim radom.
>>>Lovrinović predlaže ‘novac iz helikoptera’ po uzoru na SAD, druge
Građani jednako strahuju od zaraze koronavirusom kao i od gubitka radnog mjesta, pokazalo je istraživanje agencije Hendal provedeno na reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika.
Istraživanje koje Hendal proveo u veljači pokazalo je da se tek 26 posto ispitanika boji zaraze koronavirusom, međutim tada su bili prisutni tek pojedinačni slučajevi. U ožujku je pak gotovo polovina ispitanih izrazila strah od zaraze, a isto toliko ih se boji za svoje radno mjesto, priopćila je agencija.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) uputili su savjet umirovljenicima da na dan isplate mirovina u najvećoj mjeri koriste mogućnost podizanja gotovine s bankomata te da poslovnice posjećuju isključivo ako je to neophodno.
Udruga Pravo na grad u srijedu je od Vlade zatražila da hitno spriječi sve deložacije u vrijeme trajanja opasnosti od pandemije koronavirusom bez obzira na stambeni status kućanstva i time zaštiti javno zdravlje i zdravlje ljudi koji su pod prijetnjom gubitka doma.
Zagreb suočen i s posljedicama potresa
Zagreb u kojem je više od 430 potvrđenih bolesnika osim s epidemijom proživljava posljedice razornog potresa u kojem su u središtu grada oštećene brojne zgrade i kulturni objekti.
Za oštećenu zagrebačku katedralu odlučeno je da će se skinuti vrh oštećenoga sjevernog tornja kako bi se otklonila opasnost od rušenja
Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Ivan Hren izjavio je da zasad nema točnih podataka o šteti nastaloj na zagrebačkoj katedrali u potresu 22. ožujka, kao ni procjene troškova njezine obnove te je potvrdio da će se skinuti.
>>>Potres oštetio crkve od centra preko Čučerja do Marije Bistrice, ozlijeđen župni vikar
Arhitekti, urbanisti i povjesničari umjetnosti okupljeni oko zajedničke inicijative za pomoć u Zagrebu stradalom potresu pozvali su pak širi krug stručne javnosti da se uključi u stručnu raspravu kako bi se što prije došlo do kvalitetnih i stručno utemeljenih odluka u vezi obnove grada.
Ocijenili su da treba međusobno povezati sve institucije i pojedince s korisnim i vrijednim iskustvima “jer su prijenos i dijeljenje informacija jedan su od ključnih preduvjeta za osmišljavanje uspješnih, stručnih i provedivih rješenja za obnovu”.
Zastupnik Lijevog bloka u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Tomašević najavio je da će tražiti hitnu sjednicu Skupštine zbog ‘neizdržive situacije s gradonačelnikom Milanom Bandićem’ koji je, kaže, odbio ponudu države da se obnovi Zagreb od potresa.
