Više od četvrtine poslova u 38 zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) počiva na vještinama koje s lakoćom mogu biti automatizirane umjetnom inteligencijom što izaziva strah radnika da bi njihov posao mogao preuzeti AI.
OECD je u izvještaju o izgledima na tržištu rada u 2023. godini naveo da za sad postoji malo naznaka da AI neposredno utječe na radna mjesta, ali i upozorio da bi se trend mogao izmijeniti zajedno sa stasanjem novih tehnologija.
>>>Goldman Sachs: generativni AI ugrožava 300 milijuna stalnih poslova
Poslovi koji su najpogodniji za automatizaciju u prosjeku zahvaćaju 27% radne snage u članicama OECD-a uz najveću izloženost na istoku Europe.
Lani provedena anketa, objavljena u pratnji izvješća, bilježi da tri od pet radnika strahuje da bi u sljedećih 10 godina svoj posao mogli izgubiti zbog AI-a.
Istraživanje je obuhvatilo 5300 radnika u 2000 tvrtki iz proizvodnog i financijskog sektora u sedam zemalja OECD-a.
>>>Sam Altman: mogu zamisliti mnogo načina na koje će AGI ‘slomiti kapitalizam’
Unatoč tjeskobi i zaziranju dvije trećine radnika kaže da je dolazak Velikih jezičnih modela i generativne umjetne inteligencije njihove poslove učinio manje opasnima ili dosadnima.
“Kako će umjetna inteligencija u konačnici utjecati na radnike na radnom mjestu i hoće li dobrobiti nadmašiti rizike, ovisit će o mjerama koje ćemo poduzeti,” rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann na konferenciji za novinare.
“Vlade moraju pomoći radnicima da se pripreme za promjene i iskoriste prilike koje će AI donijeti,” dodao je prema citatu Reutersa.
>>>Blagoslov ili prokletstvo? MojPosao donosi anketu o AI, automatizaciji poslova u Hrvatskoj
OECD drži da određivanje minimalnih plaća i kolektivni pregovori mogu smanjiti pritisak umjetne inteligencije na plaće i da vlade i regulatori moraju stvoriti okvire koji će osigurati štovanje radničkih prava.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
