Anamneza izraelsko-palestinskih sukoba

Nezapamćen proboj najsofisticiranije granice svijeta i masakr izraelskih civila s listopadom je okinuo novi rat u 75-godišnjoj povijesti izraelsko-palestinskog sukoba koji privlači vanjske sile i destabilizira Bliski istok.

Grabancijaš prenosi i širi Reutersov uvid u povijest; povode i posljedice “vječnog” rata.

Gdje je sjeme zla?

Utemeljitelj David Ben-Gurion modernu je državu Izrael proglasio 14. svibnja 1948. godine kao utočište za Židove koji bježe od progona i traže nacionalni teritorij na zemlji s kojom ih vežu generacije.

Palestinci kreaciju doživljavaju kao Nakbu (usud, katastrofu) koja je rezultirala njihovim razvlaštenjem i zatiranjem snova o državnosti.

Prvi od ratova, koji se odigrao pod kolonijalnim okriljem Britanije, iz Palestine je istjerao 700.000 ljudi, ili polovicu tadašnje arapske populacije.

Izbjeglice su stalne korijene pustile u Jordanu, Libanonu, Siriji, u pojasu Gaze, na Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu.

>>>Anamneza rata – kronologija neovisne Ukrajine

Izrael, čiji iseljenici u Sjedinjenim Američkim Državama uživaju veliku moć, odbacuje interpretacije da je Palestince raselio silom i njihov zbjeg tumači kao rezultat Prvog rata, u kojem je Izrael, dan nakon ustoličenja, napalo pet arapskih zemalja.

Palestinci koji su ostali u enklavama dio su Arapsko-izraelske zajednice s udjelom od oko 20% u izraelskoj populaciji.

Ratovi

Izrael je s pomicanjem granica nastavio u 1967. godini preventivnim udarima na Egipat i Siriju.

“Šestodnevni rat” je rezultirao okupacijom Zapadne obale, arapskog Istočnog Jeruzalema koji je otet Jordanu i Sirijske visoravni koju Izraelci, iz očitih razloga, radije nazivaju golanskom.

Egipat i Sirija su u 1973. napali izraelske položaje duž Sueskog kanala i Sirijske visoravni, započevši rat Yom Kippur. Izrael je obje vojske odgurnuo u roku od tri tjedna.

Izrael je potom, u 1982. godini, izvršio invaziju na Libanon kako bi dotukao palestinske borce tadašnjeg predsjednika Jasera Arafata koji su u Libanon pobjegli morem nakon desetotjedne izraelske opsade.

Libanon je silovitim vojnim udarom kažnjen i u 2006., nakon što su militanti Hezbollaha zarobili dva izraelska vojnika.

Izrael je Gazu u 1967. godini otrgnuo od Egipta u okupaciji koja je potrajala do 2005. godine.

Enklavu nakon povlačenja drži pod strožim ili blažim embargom, uz učestale raketne i zračne udare koji su značajnije eskalirali u 2006., 2008., 2012., 2014. i 2021. godini.

Izrael se suočio i s dva palestinska ustanka, Prva infitada trajala je od 1987. do 1993., a Druga od 2000. do 2005. godine. Druga je bila osobito fatalistička, uz učestale napade bombaša samoubojica.

Mir

Egipat i Izrael mir su uspostavili u 1979. godini s čime je zaključeno 30 godina neprijateljstva.

Godine 1993. izraelski premijer Jichak Rabin i Arafat rukovali su se oko sporazuma iz Osla o ograničenoj palestinskoj autonomiji. Godine 1994. Izrael je potpisao mirovni sporazum s Jordanom.

Izrael je kroz desetljeća odbacio sve prijedloge mira s Palestincima. Jedan, osmišljen pod patronatom bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, propao je u 2000. godini.

>>>Izraelski ministar Smotrich porekao postojanje Palestinaca | VIDEO

Arapi su potom, u 2002. ponudili potpunu normalizaciju odnosa s Izraelom uz uvjet njegova povlačenja sa svih teritorija okupiranih nakon bliskoistočnog rata u 1967. godini, stvaranja palestinske države i pronalaska “pravednog rješenja” za palestinske izbjeglice. Izrael je odbio.

Mirovni pregovori ostali su zamrznuti od 2014. godine.

Okosnice

U jezgri izraelsko-palestinskog sukoba su nevoljkost Izraela da prihvati rješenje s dvije države koje zagovara međunarodna zajednica, uključujući Europsku unije, status Jeruzalema, širenje izraelskih naselja i zbrinjavanje izbjeglica.

Rješenje s dvije države podrazumijeva stvaranje palestinske države na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze.

Hamas, koji kontrolira Gazu, rješenje odbacuje uz zavjet potpunog uništenja Izraela.

Izrael drži da bi svaka palestinska država morala biti demilitarizirana.

Izrael svoja naselja postojano širi na teritorij okupiran u 1967. godini. Velika većina međunarodne zajednice ne priznaje njihov legitimitet.

Izrael se u grabežu pravda religijskim tekstovima o “obećanoj zemlji”. Reuters podsjeća da je širenje naselja jedno od najprjepornijih pitanja za Palestince i međunarodnu zajednicu.

Palestinci žele da Istočni Jeruzalem, gdje se nalaze svetišta muslimana, židova i kršćana, postane njihov glavni grad.

Izrael inzistira da je grad njegov – “nedjeljiv i vječan”.

Jeruzalem je kao glavni grad Izraela u 2018. godini prepoznala administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njegov proglas nije definirao jurisdikciju.

>>>Pokude, pohvale i par detalja o ‘Palestinskoj državi’ Donalda Trumpa

Izraelski aparthejd s godinama je stvorio 5.6 milijuna izbjeglica – uglavnom potomaka onih koji su u 1948. godini pobjegli u susjedstvo.

Prema podacima palestinskog ministarstva vanjskih poslova, oko polovice registriranih izbjeglica nema državnost i živi u prepunim logorima.

Palestinci kroz desetljeća postojano traže da se izbjeglice, i milijuni njihovih potomaka, vrate u Palestinu.

Izrael inzistira da se svako razmještanje zadrži izvan njegovih granica, uključujući okupirana područja.

Dahiya doktrina

Izrael je tijekom blitzkriga s Libanonom usvojio vojnu doktrinu Dahiya (wiki), nazvanu prema istoimenoj bejrutskoj četvrti koju su Izraelske obrambene snage (IDF) pretvorile u prah i pepeo.

Doktrinu je u 2008. godini prvi javno prepoznao tadašnji načelnik Glavnog stožera IDF-a, Gadi Eizenkot.

U sukusu, riječ je strategiji asimetričnog ratovanja i neproporcionalne sile koje podrazumijeva totalno uništenje infrastrukture, uključujući civilnu.

>>>Izrael pobio civile u bijegu | VIDEO (2023.)

Izvješće Ujedinjenih naroda o tadašnjem ratu u Gazi (Goldstone Report, wiki) Dahiyu je osudilo kao izraelsku strategiju koja je “osmišljena za kažnjavanje, ponižavanje i teroriziranje civilnog stanovništva”.

Kako možete posvjedočiti posljednjih dana, Izrael doktrinu provodi snažnije no ikad.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima