PolitikaPreporučeno

Antičić: prepisujemo novi zakon o znanosti, znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Tome Antičić; Foto: Hina/YouTube

Profesorica na Odjelu računalnih znanosti američkoga Sveučilišta Yale Ružica Piskač i dobitnica ovogodišnje Yaleove nagrade Ackerman za poučavanje i mentorstvo koju dodjeljuju studenti, rekla je u petak u Zagrebu  kako je akademska i znanstvena mobilnost prilika da se uvijek nauči nešto novo.

Izlaganje o prednostima i izazovima, ali i problemima s kojima se suočava znanstvenik u zahtjevnoj i jasno profiliranoj proceduri izbora u viša akademska zvanja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) prof. Piskač održala je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a među pozornim slušateljima bili su i ministrica znanosti i obrazovanja  Blaženka Divjak i državni tajnik Tome Antičić.

Pri pisanju zakona, rekao je Antičić, nismo trebali ništa izmišljati nego samo pogledati dobre sustave koji funkcioniraju u znanstveno i gospodarski naprednim zemljama, poput Austrije, ili vidjeti što to traži američki sustav kako bi se napredovalo u zvanjima.

Antičić: zakon smo prepisali od drugih

Antičić je istaknuo da je predavanje “izvanredna prilika za naučiti kako treba raditi u sustavima”. Kada se govori o izvrsnim hrvatskim međunarodnim uspjesima kojih svakako ima, onda moramo biti brutalno iskreni i reći da su “oni postignuti isključivo unatoč sustavu”, dodao je.

Jer, ocijenio je Antičić, “sustav u Hrvatskoj ne potiče izvrsnost i uspjehe, a posebne ne međunarodne” što, siguran je, “treba radikalno promijeniti”. Ako želimo konkretno vidjeti gdje su problemi, trebamo pogledati programe kao što je “Horizon 2020” (“Obzor 2020”) gdje je Hrvatska pri dnu ili na dnu EU, dodao je.

Ako se to ne promijeni, Antičić je siguran da će se nastaviti iseljavanje hrvatskih najmlađih i najboljih građana a time, siguran je, Hrvatska gubi budućnost.

Da bi se to promijenilo treba promijeniti sustav jer, ustvrdio je državni tajnik, povećanje financiranja takva sustava i nije previše produktivno. Zato Ministarstvo znanosti i obrazovanja priprema novi zakon o znanosti, znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

>>>Antičić pozvao na daljnju liberalizaciju tržišta rada, otpor glupostima

Ciljevi toga zakona su stvaranje međunarodno konkurentne znanosti, relevantnog i međunarodno prepoznatog visokog obrazovanja, vraćanje povjerenja u sustave znanosti i visokog obrazovanja, uspostava znanstvene izvrsnosti i nacionalnog informatičkog sustava, rekao je.

U prijedlogu zakona su novi sustav izbora i napredovanja baziran na konkurentnosti, projektnoj uspješnosti i transparentnosti.

U drugoj fazi uvest će se novi sustav upravljanja, prije svega na sveučilištima, sustav financiranja što je već počelo sa sveučilištima, sada će biti nastavljeno s institutima, a bit će temeljen na rezultatima, a ne na povijesnim ugovorima.

Rezultat će biti, rekao je, i studiji prilagođeni tržištu, a ne nekim interesima, veća odgovornost čelnika i puno veća etička odgovornost, fleksibilnije plaće na transparentniji način, efikasniji rad službi, kao i poticanje mobilnosti na svim razinama.

>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS

Pri pisanju zakona, rekao je Antičić, nismo trebali ništa izmišljati nego samo pogledati dobre sustave koji funkcioniraju u znanstveno i gospodarski naprednim zemljama, poput Austrije, ili vidjeti što to traži američki sustav kako bi se napredovalo u zvanjima o čemu svjedoči i profesorica Piskač.

Nema trajnih pozicija ni trajnih karijera

Ružica Piskač, bivša je varaždinska gimnazijalka rodom iz Filipića, naselja u sklopu grada Novog Marofa. Nakon gimnazije studirala je matematiku na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu (PMF) u Zagrebu i dobitnica je Rektorove nagrade. Nakon što je 2000. u Zagrebu diplomirala, magistrirala je 2006. na Institutu za informatiku Max Planck u Njemačkoj, a doktorirala je 2011. na L’Ecole polytechnique fédérale de Lausanne (EPFL) u Švicarskoj, gdje je dobila i nagradu “Patrick Denantes” za najbolji doktorat iz informatike.

“Danas više nema trajnih pozicija ni trajnih karijera, a cjeloživotno obrazovanje je nešto posve normalno.”

Ružica Piskač

Akademsku karijeru nastavila je na Max Planck Institutu za softverske sisteme, a 2013. počela je raditi na Sveučilištu Yale kao “assistant professor” ili, u skladu s hrvatskom terminologijom akademskih zvanja, kao decent, a od 1. srpnja ove godine napredovat će u zvanje “associate professor” ili izvanredni profesor.

Prof. Piskač je naglasila kako je  sustav napredovanja ili “tenured positions”, strog  i sustavan s jasno utvrđenim kriterijima koje kandidat treba ispuniti i s jasnom listom dokumenta koje treba priložiti, među kojima su i svi objavljeni radovi.

Objasnila je da se nove pozicije skoro svake godine otvaraju u prosincu, a intervjui se obavljaju od veljače do travnja, a oni koji su zadovoljili kriterije počinju raditi na jesen. Pri tomu, rekla je Piskač, sveučilište vam daje samo ured i plaću za devet mjeseci razdijeljenu u 12 obroka, a za svoja znastvena istraživanja morate sami pronaći novac što je, istaknula je, također složena i zahtjevna procedura.

Mobilnost smatra izrazito važnom zbog stjecanja novih znanja i upoznavanja novih ljudi i kultura. Osim toga, ocijenila je, danas više nema trajnih pozicija ni trajnih karijera, a cjeloživotno obrazovanje je nešto posve normalno.