Tri desetljeća hrvatske demokracije, od 1990. do 2020.godine, obilježila je izrazita stabilnost političkog ponašanja, stavova, identiteta i uvjerenja hrvatskih birača, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju zbornika “Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja”.
“Izrazita stabilnost političkog ponašanja, političkih stavova, identiteta i uvjerenja hrvatskih birača, što je jedan od zaključaka ove knjige, doista je fenomen za sebe koji nismo možda niti osvijestili niti dovoljno pažnje usmjerili pokušaju njegova razumijevanja”, rekao je profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Dragan Bagić na predstavljanju knjige.
“Sve ka nešto, a ništa”
Riječ je o jedinstvenoj bazi podataka o hrvatskim biračima nastale na temelju anketnih istraživanja izbornog ponašanja i stajališta građana koje je Fakultet političkih znanosti provodio od 1990. do 2020. godine.
Zaključak knjige, smatra Bagić, može se svesti na jedan grafit snimljen na splitskom Žnjanu koji glasi “Sve ka nešto, a ništa”.
“U 30 godina stalno nešto čekamo da se dogodi, osjećamo da se nešto događa, a na kraju ne bude ništa”, rekao je.
Izučavanje HDZ-a
Kako bi razumjeli zašto na hrvatskoj sceni političkih stranaka nismo svjedočili velikim promjenama, potrebna nam je nova studija, dodao je, ali ne ona o hrvatskim biračima, već studija o HDZ-u.
“Nama treba studija o HDZ-u. To nije šala, treba nam studija o njima iz raznih perspektiva, od birača, identiteta, organizacije, strukture vlasti, pa i klijentelizma, ako baš hoćete. Mi ne možemo razumjeti tu stabilnost bez da razumijemo HDZ. To je gravitacijska sila hrvatskog političkog prostora”, naglasio je.
Odgovori koje knjiga nudi djelomično objašnjavaju rezultate posljednjih parlamentarnih izbora, a jedan od njih pokazuje stabilnu stranačku identifikaciju s HDZ-om, rekla je jedna od troje urednica zbornika i profesora na Fakultetu političkih znanosti, Daniela Širinić.
“Mi kad pogledamo prva poglavlja knjige iz početka 1990-ih, vidimo da se ništa nije promijenilo, u smislu čimbenika koji objašnjavaju političko ponašanje u Hrvatskoj”, rezimirala je.
Identifikacija
Kada je riječ o generacijama koje su socijalizirane u 1990-ima i 2000-ima, za razliku od onih koje su socijalizirane u vremenima nakon Drugog svjetskog rata, primjetna je puno manja stopa identifikacije sa socijaldemokracijom, napomenuo je urednik zbornika Višeslav Raos.
“S druge strane, priličan postotak njih se identificira s demokršćanstvom. Generalno, kad gledate socijaldemokraciju, ona ima problem u tome da se s njom identificiraju stariji ljudi, odnosno ranije generacije”
Iako se puno govori da su mladi autoritarni, Raos ističe da su nove generacije, koje su stasale u demokraciji, manje autoritarne nego generacije koje su stasale u prijašnjim vremenima.
U razdoblju od 1990. do 2020. provedeno je 11 anketa, svaki put neposredno nakon održanih parlamentarnih izbora, u kojima je sudjelovalo ukupno 14 i pol tisuća građana, rekao je urednik zbornika Kosta Bovan.
“Hrvatska je u 30 godina prošla niz transformacija, promjena izbornog sustava, ekonomske krize, europske integracije, itd., zanimalo nas je da li se to reflektira u stavovima i ponašanjima građana”, rekao je Bovan.
