Guverner Haruhiko Kuroda i vijeće Japanske banke (BOJ) nastavljaju biti podijeljeni u procjeni treba li ojačati već masivnu stimulaciju ekonomije da bi se postigla već desetljećima nedostižna stopa inflacije od oko 2 posto.
Zapisnik sa sastanka održanog u ožujku otkriva da većina u deveteročlanom vijeću ne vidi povod za snaženje stvaranja novca i njegove distribucije financijskim institucijama, iako nekolicina članova drži da pojačani rizik za ekonomiju i slabljenje vanjske potražnje u izvozno orijentiranoj ekonomiji zahtjeva daljnje monetarno popuštanje.
Japan je u 1990-im godinama proveo strukturne reforme i ugovore na neodređeno zamijenio privremenim i prekarnim oblicima rada što je kratkoročno pospješilo konkurentnost, ali se dugoročno pokazalo nepopravljivim.
“Razmatrajući teškoće i neizvjesnost u inflatornim očekivanjima, važno je preventivno odgovoriti na promjene u ekonomiji i razvoju cijena,” rekao je jedan od stručnjaka prema zapisniku čiji sadržaj prenosi Reuters. Njemu se priklonio drugi krojač smjernica dodavši da BOJ mora biti spreman za daljnje popuštanje ako se materijaliziraju rizici u cijenama i ekonomiji.
>>>Japanski ministar financija odbacio eksperimentiranje s ‘opasnom’ Modernom teorijom
Drugi su pak bili oprezniji pa odvagnuli da se središnja banka treba voditi dugoročnim trendovima, a ne kratkoročnim fluktuacijama. Suzdržani dio vijeća je iskazao zabrinutost zbog ultraniskih kamatnih stopa, odnosno njihovog utjecaja na profit financijskih institucija. Pojedini članovi su promišljali hoće li banke i drugi zajmodavci u potrazi za profitom krenuti s poduzimanjem “neumjerenih rizika”.
Japan je u 1990-im godinama proveo strukturne reforme i ugovore na neodređeno zamijenio privremenim i prekarnim oblicima rada što je kratkoročno pospješilo konkurentnost, ali se dugoročno pokazalo nepopravljivim. Nacija inflaciju cijena i plaća neuspješno pokušava postići već trideset godina i među prvima je usvojila politiku kvantitativnog popuštanja (stvaranja/tiskanja novca za kupnju imovine, korporativnih i državnih obveznica), nakon Velike recesije usvojenu od drugih središnjih banaka, uključujući FED i ECB.
>>>Loše pretkazanje: u Japanu najveći realni pad plaća od 2015. godine
Japanski proizvođači i trgovci na domaćem tržištu već godinama smanjuju cijene proizvoda jer su potrošači navikli na njihov pad, isto vrijedi i za poslodavce koje premijer Shinzō Abe jednako dugo preklinje da povećaju plaće.
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.