Predsjednica njemačkog zastupničkog doma Bundestaga, Julia Klöckner, ponovno je raspirila autohtonu javnu i političku raspravu o svodništvu i prostituciji.
“Kada govorimo o pravima žena, ali kažemo da je prostitucija posao kao i svaki drugi, to nije samo smiješno, već je i prezrivo prema ženama,” rekla je Klöckner.
Njemačka je “bordel Europe”, dodala je.
“Resetiranje granica”
U raspravu se uključila savezna ministrica zdravstva Nina Warken izražavajući potporu za zabranu kupnje seksa.
Ministrica iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) u srijedu je rekla da Njemačka “ne može ostati bordel Europe” i treba tražiti izlaz po uzoru na modele drugih europskih zemalja – Švedske, Norveške, Francuske i Irske – koje kriminaliziraju kupnju seksa dok dekriminaliziraju seksualne radnike.
“Poput drugih zemalja, Njemačkoj treba kaznenu zabranu kupnje seksa za klijente,” rekla je ministrica, dodajući da bi seksualni radnici trebali ostati izuzeti od kaznenog progona, uz istovremen proširenje programa za izlazak iz “najstarijeg zanimanja”.
Otvaranje javne rasprave i pozive na reformu pozdravlja dr. Julia Wege, profesorica sa Sveučilišta Ravensburg-Weingarten koja istražuje prostituciju, trgovinu ljudima i socijalnu ranjivost žena.
“Ne radi se samo o zabrani; radi se i o prevenciji, programima izlaska i kaznenom progonu,” rekla je Wege za Euractiv.
Dodala je da se zabrane uvijek osporavaju ili usporavaju, ali da “ponekad trebamo snažne signale za resetiranje granica”.
Europski parlament je u 2023. usvojio rezoluciju koja članice Europske unije poziva na primjenu takozvanog “Nordijskog modela” regulacije seksualnog rada, što podrazumijeva kriminalizaciju plaćanja za snošaj i širenje potpore za osobe koje traže izlaz iz prostituiranja.
Neuspjeh
Njemačka slovi kao jedna od najliberalnijih europskih zemalja u kontekstu bordela i “seksualnog rada” legaliziranog u 2002. godini.
U Njemačkoj je s krajem 2024. registrirano oko 32,300 seksualnih radnika i radnica, no vlasti vjeruju da je broj znatno veći jer mnogi pružaju usluge u “sivoj zoni”.
“Zakon o zaštiti prostitutki” na snagu je stupio petnaest godina kasnije, s ciljem da se seksualni rad učini sigurnijim kroz registraciju seksualnih radnika i izdavanje službenih dozvola za rad bordela. Slično je zakonodavstvo u svibnju 2024. usvojila i Belgija.
Unatoč nastojanjima Njemačka je ostala zloglasna zbog neuspjeha u suzbijanju značajnih razina trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Grupe za zastupanje i promicanje ženskih i ljudska prava zajedno s organizacijama za izbavljenje drže da legalizacija i regulacija nisu uklonile ucjene, nasilje i utjecaj organiziranih krijumčarski i zločinačkih mreža.
Wege argumentira da je pristup seksualnom radu propao jer nikad nije bio dizajniran kao politika za zaštitu ženskih prava.
“Zakon o prostituciji iz 2002. pružio je daleko previše slobode operaterima i svodnicima, a država se previše povukla,” rekla je.
Navela je da su savezne vlasti nedostatak zaštite za migrantice utvrdile još tijekom evaluacije legalizacije u 2004. godini, otkad postojano izostaje provođenje nužnih policijskih akcija i djelovanje potpornih službi.
Lobi, golema količna novca
Wege je kao značajne faktore u proliferaciji prostitucije podcrtala gospodarsku dimenziju i zemljopisni položaj Njemačke u središtu Europe koji je uparen sa slobodnim kretanjem ljudi unutar EU omogućio brzo širenje tržišta.
“Lobi je golem, u pitanju je golema količina novca – milijarde. Država također profitira kroz porezne prihode,” rekla je.
Njezina istraživanja ukazuju da većina žena uključenih u prostituciju ne djeluje autonomno.
“Linija između dobrovoljne i prisilne prostitucije često je fluidna,” kaže.
Postoji malena grupa koja radi neovisno, i mnogo veća skupina – uglavnom sačinjena od migrantskih žena – koja biva traumatizirana, zlostavljana, iskorištavana i ekonomski ovisna.
“Ne poznaju zakone, ne idu u savjetovališta i ne usuđuju se otići policiji,” rezimirala je Wege, dodajući da je prostitucija i dalje jako stigmatizirana.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.