Cijene u RH i dalje niže nego u razvijenijim članicama EU-a

“Jesu li cijene u Hrvatskoj zaista više nego u razvijenijim zemljama? Detaljniji pogled na cijene u maloprodajnom lancu” novi je HNBlog autora Ivana Žilića iz Direkcije za ekonomske analize i Ivana Mužića iz Direkcije za monetarnu politiku u kojem uspoređuju cijene u DM-u u Hrvatskoj i u drugim zemljama.

Takva usporedba, ističu autori, pokazuje da je DM u Hrvatskoj u prosjeku jeftiniji nego u Italiji, Austriji i Sloveniji, i to za 7 posto, 1,6 posto i 2,4 posto. No, DM u Njemačkoj – a ta tvrtka u njemačkom vlasništvu i s tamošnjim sjedištem ujedno ima najveće poslovne operacije upravo u Njemačkoj – ima u prosjeku niže cijene od podružnica u svim promatranim zemljama, pa tako i u odnosu na podružnicu u Hrvatskoj, od koje je u prosjeku jeftiniji za 16%.

Relativna povoljnost DM-a u Njemačkoj, naglašava se u analizi, vjerojatno se može objasniti učinkovitijim logističkim lancem, nižim relativnim troškovima distribucije te strukturnim značajkama njemačkog tržišta, koje odlikuju veći prometi i snažna konkurencija.

“Ipak, ova se analiza, unatoč širokom obuhvatu u smislu broja promatranih proizvoda, ne može smatrati reprezentativnom, jer promatra samo jedan od trgovačkih lanaca, a i u tom je jednom lancu, zbog razlika u asortimanu, bilo moguće usporediti cijene tek četvrtine proizvoda koji su u domaćoj ponudi. Također, uspoređuju se cijene relativno ograničenog segmenta dobara iz potrošačke košarice, i to pretežito u području kozmetičkih i higijenskih proizvoda, na koje se odnosi manje od 5% potrošačke košarice. Službeni podaci Eurostata koji uspoređuju cijene u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a za sva dobra i usluge, pokazuju da su cijene u Hrvatskoj u prosjeku i dalje niže nego u razvijenijim članicama EU-a – prosječna razina cijena u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je oko 72% prosjeka EU-a. Dok komparativna analiza pojedinih cijena poboljšava informiranost potrošača i jača pritisak na snižavanje cijena, postoji rizik da vijesti o relativno skupim proizvodima povećaju percepciju inflacije i inflacijska očekivanja, što bi trebalo dodatno istražiti”, zaključuju autori ovog HNBloga.

Sektor komunikacija,
HNB