Biznis i ekonomijaPreporučeno

Europski inflatorni pritisci neće popustiti prije 2025. | analiza

Sjedište Europske središnje banke, Frankfurt na Majni, Njemačka

Inflacija u europodručju možda je dosegla vrhunac ali će njezin pritisak popuštati sporo i dugo pa bi povratak ciljanoj stopi Europske središnje banke (ECB) od 2% u srednjem roku mogao potrajati godinama.

Suočen s epohalnim rastom cijena, uvjetovanim ratom u Ukrajini, postpandemijskim remećenjem dobavnih lanaca, fiskalnim i monetarnim “covid poticajima” bez presedana, ECB u posljednjim mjesecima snažno steže politiku i poskupljuje zaduživanje.

>>>Snažno tržište rada srušilo američke burze

Analitičari pritom procjenjuju da je ciljana stopa još daleko i da hlađenje cijena sputavaju visoka zaposlenost, fiskalni poticaji, ukorjenjivanje i širenje inflatornih pritisaka širom europskog gospodarstva.

Povuci-potegni

Pojedini su članovi upravnog odbora ECB-a, uključujući predstavnicu Njemačke Isabel Schnabel, javno rekli da fiskalni poticaji i mjere za zaštitu potrošača sujete stezanje, i da se divljanje cijena energenata prelilo i ukorijenilo u drugim sektorima.

>>>Schnabel traži nastavak oštrog stezanja monetarne politike u europodručju

Posljednje procjene istovremeno sugeriraju da će recesija u europodručju biti blaga, pa je scenarij recesijskog pada potražnje i posljedičnog popuštanja cjenovnih pritisaka sve manje izgledan.

>>>S&P Global ugledao početak ‘blage’ recesije u europodručju

Analitičari u takvom kontekstu očekuju da će inflacija s rekordnih razina padati sporo i postepeno, osobito u “inflatornoj jezgri”, mjerilu koje isključuje nepostojane cijene hrane i alkohola.

“Stopa inflacije u jezgri izgledno neće doseći vrhunac prije sredine 2023. godine, a i nakon toga će padati sporo,” rekao je za Reuters strateg Commerzbank, Christoph Weil. ” S takvom se pozadinom cilj ECB-a o održivom guranju inflacije natrag na tik ispod 2% čini jako dalekim.”

Povratna sprega

Motritelji također brinu da će, u slučaju da popuštanje pritiska bude presporo, tvrtke i potrošači izgubiti povjerenje u ECB i neovisno prilagoditi svoja očekivanja, plaće i cijene, u nezahvalnoj povratnoj sprezi koja vodi u stagflaciju ili drugi neželjeni okoliš.

>>>RH ulazi u recesijsku eurozonu i restriktivnu monetarnu politiku

Iako se to još nije dogodilo, službene i druge procjene o daljnjoj putanji cijena ostaju neugodno visoke, a prognoze se pogoršavaju sa svakom novom revizijom.

Najuže mjerilo ECB-a, iz kojeg su isključene sve nepostojane cijene, uključujući energiju, prihvaćeno kao ključno za tržišta, trenutačno bilježi inflaciju od 2.4% i nastavlja rasti unatoč stezanju monetarne politike.

>>>Šonje podijelio Balassa-Samuelsonov poučak, četiri važne stvari o inflaciji – gurmansku crticu

Posljednje projekcije ECB-a, čija se objava očekuje idućeg tjedna, sugeriraju da će harmonizirana inflacija iznad ciljane razine ostati kroz čitavu 2024., da bi se na 2% spustila u 2025. godini.

>>>Glavni ekonomist ECB-a najavio ‘bol’

“Učinci drugog kruga potaknut će inflaciju sljedeće godine i u 2024.,” rekao je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane.

Loše dobre vijesti

Političari, krojači monetarnih smjernica i analitičari, do prošlog su mjeseca držali da će cijene u eurozoni ohladiti recesija, no posljednji indikatori relativno široko sugeriraju da bi ona mogla biti blaga i plitka.

Optimizam također potpiruju zalihe plina u Europi i fiskalne mjere za pomoć građanima, ali i jasni znakovi da popušta napetost u dobavnim lancima uvjetovana povratkom potražnje, odnosno generalnim popuštanjem mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa.

>>>EK odobrio nacrt, neutralnost proračuna RH; Dombrovskis ukazao na propuste u zaštiti građana

“Trenutačna situacija ostaje grozna, ali tvrtke i domaćinstva sad vide svjetlo na kraju tunela, i bivaju optimističniji oko budućnosti,” komentirala je analitičarka Oxford Economicsa, Katharina Koenz. “Robusno tržište rada trebalo bi kućanstva podržati u prolasku kroz nastavak stiska cijena energije.”

Drugi ekonomisti snagu na tržištu rada u kontekstu borbe za zauzdavanje cijena percipiraju kao frontalni vjetar jer puna zaposlenost podrazumijeva rast plaća i spomenutu spregu s cijenama.

Stezanje

Navedene i druge okolnosti sugeriraju da će ECB nastaviti sa snažnim stezanjem i povećanjem kamatnih stopa za financijski sustav.

“Mislim da je vjerojatno prerano govoriti gdje ćemo završiti, ali mogu vidjeti scenarije u kojima mi idemo iznad 3%,” rekao je guverner Irske središnje banke i član upravnog vijeća Gabriel Makhlouf.

ECB je u posljednjim mjesecima referentne kamate izvukao iz negativnog teritorija (-0.5%) gdje su boravile od 2014. godine i velike dužničke krize.

>>>Lagarde upozorila na daljnji rast inflacije, najavila još podosta kamata

Stopa je trenutačno određena na 1.5%, što je prihvaćeno kao donja granica neutralne monetarne politike koja ne potiče, niti guši gospodarstvo.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Comments (1)

  1. […] >>>Europski inflatorni pritisci neće popustiti prije 2025. | analiza […]

Comments are closed.