Inflacija u europodručju možda je dosegla vrhunac ali će njezin pritisak popuštati sporo i dugo pa bi povratak ciljanoj stopi Europske središnje banke (ECB) od 2% u srednjem roku mogao potrajati godinama.
Suočen s epohalnim rastom cijena, uvjetovanim ratom u Ukrajini, postpandemijskim remećenjem dobavnih lanaca, fiskalnim i monetarnim “covid poticajima” bez presedana, ECB u posljednjim mjesecima snažno steže politiku i poskupljuje zaduživanje.
>>>Snažno tržište rada srušilo američke burze
Analitičari pritom procjenjuju da je ciljana stopa još daleko i da hlađenje cijena sputavaju visoka zaposlenost, fiskalni poticaji, ukorjenjivanje i širenje inflatornih pritisaka širom europskog gospodarstva.
Povuci-potegni
Pojedini su članovi upravnog odbora ECB-a, uključujući predstavnicu Njemačke Isabel Schnabel, javno rekli da fiskalni poticaji i mjere za zaštitu potrošača sujete stezanje, i da se divljanje cijena energenata prelilo i ukorijenilo u drugim sektorima.
>>>Schnabel traži nastavak oštrog stezanja monetarne politike u europodručju
Posljednje procjene istovremeno sugeriraju da će recesija u europodručju biti blaga, pa je scenarij recesijskog pada potražnje i posljedičnog popuštanja cjenovnih pritisaka sve manje izgledan.
>>>S&P Global ugledao početak ‘blage’ recesije u europodručju
Analitičari u takvom kontekstu očekuju da će inflacija s rekordnih razina padati sporo i postepeno, osobito u “inflatornoj jezgri”, mjerilu koje isključuje nepostojane cijene hrane i alkohola.
“Stopa inflacije u jezgri izgledno neće doseći vrhunac prije sredine 2023. godine, a i nakon toga će padati sporo,” rekao je za Reuters strateg Commerzbank, Christoph Weil. ” S takvom se pozadinom cilj ECB-a o održivom guranju inflacije natrag na tik ispod 2% čini jako dalekim.”
Povratna sprega
Motritelji također brinu da će, u slučaju da popuštanje pritiska bude presporo, tvrtke i potrošači izgubiti povjerenje u ECB i neovisno prilagoditi svoja očekivanja, plaće i cijene, u nezahvalnoj povratnoj sprezi koja vodi u stagflaciju ili drugi neželjeni okoliš.
>>>RH ulazi u recesijsku eurozonu i restriktivnu monetarnu politiku
Iako se to još nije dogodilo, službene i druge procjene o daljnjoj putanji cijena ostaju neugodno visoke, a prognoze se pogoršavaju sa svakom novom revizijom.
Najuže mjerilo ECB-a, iz kojeg su isključene sve nepostojane cijene, uključujući energiju, prihvaćeno kao ključno za tržišta, trenutačno bilježi inflaciju od 2.4% i nastavlja rasti unatoč stezanju monetarne politike.
>>>Šonje podijelio Balassa-Samuelsonov poučak, četiri važne stvari o inflaciji – gurmansku crticu
Posljednje projekcije ECB-a, čija se objava očekuje idućeg tjedna, sugeriraju da će harmonizirana inflacija iznad ciljane razine ostati kroz čitavu 2024., da bi se na 2% spustila u 2025. godini.
>>>Glavni ekonomist ECB-a najavio ‘bol’
“Učinci drugog kruga potaknut će inflaciju sljedeće godine i u 2024.,” rekao je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane.
Loše dobre vijesti
Političari, krojači monetarnih smjernica i analitičari, do prošlog su mjeseca držali da će cijene u eurozoni ohladiti recesija, no posljednji indikatori relativno široko sugeriraju da bi ona mogla biti blaga i plitka.
Optimizam također potpiruju zalihe plina u Europi i fiskalne mjere za pomoć građanima, ali i jasni znakovi da popušta napetost u dobavnim lancima uvjetovana povratkom potražnje, odnosno generalnim popuštanjem mjera za suzbijanje pandemije koronavirusa.
>>>EK odobrio nacrt, neutralnost proračuna RH; Dombrovskis ukazao na propuste u zaštiti građana
“Trenutačna situacija ostaje grozna, ali tvrtke i domaćinstva sad vide svjetlo na kraju tunela, i bivaju optimističniji oko budućnosti,” komentirala je analitičarka Oxford Economicsa, Katharina Koenz. “Robusno tržište rada trebalo bi kućanstva podržati u prolasku kroz nastavak stiska cijena energije.”
Drugi ekonomisti snagu na tržištu rada u kontekstu borbe za zauzdavanje cijena percipiraju kao frontalni vjetar jer puna zaposlenost podrazumijeva rast plaća i spomenutu spregu s cijenama.
Stezanje
Navedene i druge okolnosti sugeriraju da će ECB nastaviti sa snažnim stezanjem i povećanjem kamatnih stopa za financijski sustav.
“Mislim da je vjerojatno prerano govoriti gdje ćemo završiti, ali mogu vidjeti scenarije u kojima mi idemo iznad 3%,” rekao je guverner Irske središnje banke i član upravnog vijeća Gabriel Makhlouf.
ECB je u posljednjim mjesecima referentne kamate izvukao iz negativnog teritorija (-0.5%) gdje su boravile od 2014. godine i velike dužničke krize.
>>>Lagarde upozorila na daljnji rast inflacije, najavila još podosta kamata
Stopa je trenutačno određena na 1.5%, što je prihvaćeno kao donja granica neutralne monetarne politike koja ne potiče, niti guši gospodarstvo.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
[…] >>>Europski inflatorni pritisci neće popustiti prije 2025. | analiza […]