Biznis i ekonomijaPreporučeno

Šonje podijelio Balassa-Samuelsonov poučak, četiri važne stvari o inflaciji – gurmansku crticu

Ekonomski analitičar i konzultant Velimir Šonje ovog je tjedna na svojem blogu ponudio poučak i promišljanja o inflaciji uz očekivanja da će cijenama energenata uvjetovani pritisci popustiti.

>>>U rujnu realni pad plaća za 5.0% na godišnjoj razini | DZS

Okosnica argumenta i gledišta je Balassa-Samuelsonov učinak (wiki), opisan kao situacija u kojoj rast produktivnosti dovodi do smanjenja cijena roba, no cijene usluga nastavljaju rasti.

“Naime, među uslugama je puno aktivnosti u kojima produktivnost ne raste (npr. usluge frizera). Prema BS-u, tržište rada je jedinstveno (frizer može prijeći u drugu aktivnost u kojoj produktivnost i plaće rastu), pa će vlasnici frizeraja biti prisiljeni podići plaće svojim radnicima i cijene svojih usluga ako produktivnost drugdje u gospodarstvu raste,” piše Šonje čiji su zaključci temeljeni na još “četiri važne stvari” za buduće kretanje cijena.

>>>Schnabel traži nastavak oštrog stezanja monetarne politike u europodručju

Zanimljivo, on također drži da “nema naznaka ukorjenjivanja inflacije (inflacijske inercije – očekivanja, spirala)”, o čemu u posljednjim mjesecima sve grozničavije promišljaju krojači monetarne politike u europodručju gdje se “temeljna inflacija” (engl. core inflation) postojano zagrijava već mjesecima da bi se u listopadu užarila na 5% (6% u EU27).

Statistic: Harmonized index of consumer prices (HICP) core inflation rate (excluding food and energy) of the European Union (EU27) and Euro Area from December 2001 to October 2022 | Statista
Find more statistics at Statista

Temeljna inflacija je promjena cijena dobara i usluga, osim onih iz prehrambenog i energetskog sektora. Njezino je propinjanje od središnjih bankara generalno prihvaćeno kao nagovještaj ukopavanja ili ukorjenjivanja inflatornih očekivanja i pritisaka, sprege i spirale u rastu cijena i plaća. Dakako, predviđanja su nezahvalna, pa bi se u slučaju kerplopa – stezanja monetarne politike, posrtanja industrije, implozije potrošačke moći and for the fun of it – mogao omaknuti i za eurozonu na QE steroidima uobičajen, deflacijski scenarij.

>>>Inflacija u europodručju slabija od već slabih očekivanja | de Guindos (prosinac, 2020.)

Kako bilo, skoknite do laba pa pročitajte promišljanja i uzgred škicnite zgodnu ‘gurmansku crticu’.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima