Odjel za gospodarska kretanja i proračun, Direkcija za ekonomske analize Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je na blogu objavila stohastička Analizu održivosti hrvatskog javnog duga koju potpisuju autori Frane Banić, Alan Bobetko i Dominik Pripužić.
U sukusu, autori procjenjuju da rizici od nepovoljnog kretanja javnog duga i izlaska iz okvira Patka o stabilnosti i rastu nisu izraženi.
>>>Dug opće države 340,6 milijardi kuna – 87,4% BDP-a | HNB | lipanj 2021.
“Ocjene održivosti javnog duga primjenom stohastičkog pristupa za Hrvatsku upućuju na zaključak da rizici nisu izraženi. Središnja procjena pokazuje u projekcijskom razdoblju padajuću putanju javnog duga, prema referentnoj granici od 60% BDP-a, te je u skladu s projekcijama Ministarstva financija RH. Osim toga, vjerojatnost da će se javni dug kontinuirano povećavati razmjerno je mala te se javni dug i u najnepovoljnijem scenariju zadržava ispod ostvarenja iz 2020. godine, kada je dosegnuo najviše razine dotada,” navodi se u sažetku promišljanja.
Analiza bilježi da je Hrvatska u poredbi s prosjekom država članica EU-a te država srednje i istočne Europe (SIE) u 2022. zabilježila najveće godišnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a, pri čemu je javni dug, sa 78.4% u 2021. u prošloj godini smanjen na 68.4%.
Grabancijaš drži da bi uvid bio zgodniji kada bi utvrdio i uvrstio proračunski učinak preusmjeravanja i korištenja nadnacionalnog novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost odnosno Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) – sredstava koje je RH dobio za borbu protiv pandemije bolesti COVID-19, uključujući mjere za očuvanje radnih mjesta.
>>>Šonje komentirao prijedloga proračuna, ‘prorecesijski porez na dobit’
Hrvatska je za 2023. godinu usvojila proračun od 25 milijardi eura, dok iznos bespovratne alokacije za NPOO za razdoblje od 2021.-2026. iznosi 6.3 milijardi eura.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
