Članice EU-a sklonije plaćanju za prihvat nego prihvaćanju migranata

Pregovori zemalja članica Europske unije o novim pravilima za prihvaćanje i odvraćanje imigranata u utorak su započeli prijeporom i raskolom.

Ministri unutarnjih poslova okupili su se u Luxembourgu kako bi razradili tehničke detalje novog Pakta o migracijama i azilu koji uključuje uspostavu punktova za vraćanje ili odvraćanje migranata i ovlasti za njihovu deportaciju.

‘Povratnički centri’, uvjetovanje i prisila u prijedlogu uredbe za (od)vraćanje ilegalnih migranata

Politico piše da je ispod površine zaiskrio prijepor oko kvota i kapaciteta pojedinih članica za prihvaćanje tražitelja azila.

Europska komisija na sastanku je trebala objaviti procjenu koje zemlje trpe najveće migracijske pritiske i kakvu bi pomoć trebale primiti, no ta je prezentacija odgođena.

Zaziranje

Europsko vijeće je novi Pakt o migracijama i azilu koji, između ostalog, poziva na solidarnost u prihvatu tražitelja azila usvojilo lani u rujnu.

Prema njegovim odrednicama članice mogu prihvatiti migrante i tražitelje azila iz zemalja pod pritiskom ili novčano potpomognuti njihovo zbrinjavanje.

Rasprave povedene u utorak sugeriraju da je potonja opcija privlačnija mnogima, odnosno da su članice spremnije pozdraviti se s novcem nego otvoriti svoja vrata.

Ministrica za migracije Belgije, Anneleen Van Bossuyt, novinarima je na marginama sastanka rekla da će njezina nacija shemu podržati novcem jer je belgijski sustav prihvata tražitelja azila “pun”.

Ministrica unutarnjih poslova Finske, Mari Rantanen iz redova krajnje udesno ustrojene Finske stranke, izričito je odbacila prihvat.

“Finska očito neće preuzimati migrante iz drugih članica EU-a,” rekla je.

Njezin švedski kolega, Johan Forssell, također je signalizirao da njegova zemlja ne želi više migranata jer ih je “tako puno” prihvatila u posljednjem desetljeću.

Plaćanje umjesto prihvata službena je politika nizozemske vlade.

Zajedništvo i konsenzus izostali su i oko pitanja paneuropskog priznavanja odluka o statusu tražitelja azila jer pojedine članice zadržavaju pravo na neovisnu procjenu zahtjeva.

Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner novinarima je rekao da postoji “puno suradnje” i želje za reformom sustava.

“Vrijeme je ključno,” dodao je u kontekstu rastućeg protuimigrantskog sentimenta u EU koji pogoduje populističkim strankama i erodira potporu glavnim političkim strujama.

Kredibilitet

Situacija u kojoj zemlje članice odbijaju provesti pravila dogovorena u revidiranom paktu EU-a o migracijama “temeljno bi potkopala kredibilitet zajedničkog europskog sustava azila,” komentirao je Alberto-Horst Neidhardt, iskusniji analitičar u Europskom centru za politiku.

“Ako se to dogodi, kao neposredna posljedica, ponovno bi se uspostavile kontrole na unutarnjim granicama diljem schengenskog prostora, imali biste sustavna potiskivanja (engl. pushback) na vanjskim granicama… sustavne implikacije toga zasigurno bi ugrozile Uniju i… sigurno bi došlo do političke spirale jer bi krajnja desnica tražila opravdanje,” upozorio je.