Politika

Ressler: Pakt o migracijama i azilu teži ‘ravnoteži između solidarnosti, odgovornosti i humanosti’

Pakt o migracijama i azilu demotivirat će krijumčare ljudima, rekao je eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP), član pregovaračkog tima europskih pučana, na konferenciji za medije u petak.

Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su u prosincu politički dogovor o Paktu o azilu i migracijama. Politički dogovor otvara “poglavlje uređenije migracijske politike”, čime se EU odmiče od dosadašnjeg “neadekvatnog” pristupa migracijama, rekao je Ressler na konferenciji za medije u prostorijama Gradskog odbora HDZ-a u Zagrebu.

“Danas krijumčari ljudima znaju da europski sustav migracija i azila ne funkcionira. Znaju da čak i osobi, kada se nađe na teritoriju Europske unije, bude sudskom i pravomoćnom odlukom određeno da nema pravo biti na teritoriju Europske unije, da će se samo jedna od pet osoba i vratiti s teritorija EU-a”, rekao je eurozastupnik.

“Realna ravnoteža”

Kroz pet zakonodavnih akata nastojat će se “demotivirati” takva praksa, uvjeren je hrvatski eurozastupnik.

“Ovaj paket pokušava ostvariti realnu ravnotežu između solidarnosti, odgovornosti i humanosti prema svakoj osobi i osobama koje se zateknu i na hrvatskoj i na europskoj granici. Oko toga nije bilo nikakvog principijelnog mimoilaženja. S druge strane trebamo biti potpuno odlučni pa nekad i beskompromisno prema različitim skupinama krijumčara ljudi pa i svim zloupotrebama”, rekao je Ressler.

Iz tog razloga dogovoren je pojednostavljen, ubrzan i stroži postupak obrađivanja zahtjeva za azil na vanjskim granicama EU-a, a provodit će se i dubinske provjere. Proširit će se baza podataka Eurodac koja sadrži otiske prstiju nezakonitih migranata i tražitelja azila registriranih u državama članicama EU-a i pridruženim zemljama. Prema novoj uredbi prikupljat će se više podataka pa i prikaz lica, među ostalim.

Mehanizam solidarnosti

Uspostavlja se mehanizam solidarnosti koji će u određenoj mjeri biti obvezan, ali fleksibilan. “Pod Europskom komisijom trebao bi se stvoriti jedan instrumentarij, meni solidarnosti ako hoćete, koji bi trebao jasno naznačiti što je svaka država članica spremna pružiti onim državama koje su poput Hrvatske, Italije i Grčke prve na udaru migracijskog pritiska”, rekao je pučanin. Države članice solidarnost će pokazivati kroz prihvat određenog broja migranata, financijski doprinos ili druge mjere.

Europski zajednički odgovor na migracije neće biti moguć bez suradnje s trećim zemljama, pogotovo onih iz kojih migranti dolaze prema Europi.

Potreseni Karlo Ressler okreće leđa migrantima na otoku Lampedusi; Foto: Piero Cruciatti/EP

“Pitanje migracija ne može se riješiti isključivo na europskim granicama i europskom teritoriju nego je potrebno imati usku suradnji i s državama tranzita i državama iz kojih te osobe dolaze”, dodao je.

Sumnja

Nevladine organizacije protive se Paktu o azilu i migracijama u ovakvom obliku i tvrde da će on omogućiti državama da vraćaju migrante u tzv. “sigurne treće zemlje”.

“Sumnjam da i vi vjerujete da su osobe koje se danas nalaze na europskim i hrvatskim granicama upravo one koje najviše trebaju našu zaštitu i koje najviše zaslužuju međunarodnu zaštitu u Europi. To danas nije tako”, rekao je Ressler novinarima.

Politički dogovor još trebaju formalno potvrditi obje institucije, što se očekuje u travnju.