Nezavisni predsjednički kandidat HSLS-a Dejan Kovač poručio je u petak da se nije vratio u Hrvatsku prepucavati s ostalim protukandidatima već novom paradigmom ponuditi rješenja i bolju budućnost svim hrvatskim građanima.
Kovač je na konferenciji za novinare “Hrvatska kao vrata Europe” održanoj na Zrinjevcu ustvrdio da je retorika između kandidata, umjesto na rješavanje problema hrvatskih građana usmjerena na prepucavanja, što pokazuje nastavak politike u kojoj se ne sluša i ne skrbi za građane.
On se, kazao je, zalaže za Hrvatsku koja će biti vrata Europe, a ne prva postaja Balkana, te za potpuno novu paradigmu koja kombinira ekonomski razvoj, sigurnost i iskorištavanje jedinstvenog geostrateškog položaja Republike Hrvatske.
Hrvatska na dvije granice ima postavljenu žilet žicu što je, smatra Kovač, apsolutni poraz hrvatske vanjske politike u čijem su kreiranju njegovi protukandidati Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović imali vrlo aktivnu ulogu.
Kovač drži da apsolutni vanjskopolitički prioritet u godini hrvatskog predsjedanja EU mora biti ulazak Hrvatske u Schengen jer je povijesno gledano naša duga granica bila obrambeni deficit, a sada može postati naša prednost.
S obzirom da po svemu sudeći proširenja EU neće biti u sljedećih 10 godina, Kovač smatra da Hrvatska mora postati ulazna točka za robe sa zapadnog Balkana čime će ojačati pogranični razvoj i spriječiti iseljavanje stanovništva.
>>>Klasično liberalni podcast ugostio predsjedničkog kandidata Dejana Kovača
Time bi se, smatra, dalo priliku investitorima za otvaranje tvornica uz hrvatsku granicu u kojima bi radili dnevni migranti iz susjednih zemalja gdje je cijena rada niža i nema jezičnih barijera.
Isti razvojni model primjenjuje se u Luksemburgu gdje dnevni migranti čine 43 posto ukupno zaposlenih i u Švicarskoj gdje na rad iz pograničnih područja svakodnevno dolazi 325 tisuća radnika.
>>>Komisija traži informacije MMF-a o Velikom Vojvodstvu, ‘vodećem poreznom utočištu svijeta’
Ekonomisti politiku kakvu zagovara Kovač, koju uz od njega spomenute prakticiraju i druge nacije, poput Njemačke i Irske, prva kroz damping cijene rade na periferiji a druga kroz damping korporativnog poreza, nazivaju “beggar thy neighbour” (engl. uprosjači svoga susjeda).
Grabancijaš/Hina
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.