Deutsche Bank o inflacijskim pritiscima: svijet sjedi na ‘tempiranoj bombi’

Analitičari Deutsche Banka u posljednjem istraživanju plasiraju zloguko upozorenje o inflaciji u Sjedinjenim Američkim Državama prognozirajući nastavak cjenovnih pritisaka koji će u dolazećim godinama rezultirati novom globalnom krizom.

Analiza je fokusirana na odluku Federalnih rezervi (i Europske središnje banke) da kratkoročno toleriraju inflaciju veću od ciljane razine od blizu ali ispod 2%. U banci drže kako će spremnost Feda da monetarnu politiku zadrži opuštenom unatoč inflacijskim pritiscima imati ozbiljne posljedice.

>>>Europsku središnju banku očekuje vježba u komuniciranju inflacijskih trendova

“Posljedica kašnjenja (u stezanju) bit će veći poremećaj gospodarske i financijske aktivnosti nego što bi to inače bio slučaj,” napisali su Deutscheov glavni ekonomist David Folkerts-Landau i drugi analitičari. “Zauzvrat, to bi moglo stvoriti značajnu recesiju i pokrenuti lančanu reakciju financijskih nevolja širom svijeta, a osobito na tržištima u nastajanju.”

Navedena procjena i prognoza pritom je daleko od trenutnog, širokog konsenzusa da su aktualna inflacijska kretanja privremenog karaktera, odnosno uvjetovana raskošnim fiskalnim politikama u naprednim ekonomijama, gomilanjem štednje i potrošačke moći uslijed pandemije koronavirusa.

Gledište ECB-a, Feda i dobrog dijela Wall Streeta je da će spomenuti i drugi inflacijski pritisci minuti u dolazećim mjesecima, no Deutsche drži da agresivni fiskalni i monetarni poticaji podrazumijevaju temeljne promjene u ekonomiji koje vode prema nekontroliranom rastu cijena s kojim se krojači monetarnih smjernica neće moći lako nositi.

>>>Pokreću se tiskare središnjih banaka širom svijeta: QE 

“Može potrajati godinu dana dulje, do 2023. godine, ali inflacija će se ponovno pojaviti. Iako je strpljenje Feda vrijedno divljenja jer je uvjetovano pomicanjem prioriteta prema socijalnim ciljevima, zanemarivanje inflacije znači da globalno gospodarstvo sjedi na tempiranoj bombi,” odvagnuo je Folkerts-Landau. “Učinci bi mogli biti pogubni, posebno za najugroženije u društvu,” dodao je.

Povijesne paralele

Deutsche u izvještaju povlači paralele s američkim iskustvima iz 70-ih godina prošloga stoljeća, odnosno desetljećem u kojem je prosječna stopa inflacije iznosila gotovo 7% te se povremeno propinjala do dvoznamenkastih postotaka. Tadašnji je šef Federalnih rezervi, legendarni Paul Volcker, povukao niz radikalnih poteza, uključujući dramatično podizanje kamatnih stopa za financijski sustav, što je pripitomilo rast cijena, ali i okinulo recesiju. Stratezi u Deutsche vjeruju da bi se takav scenarij sada mogao ponoviti.

>>>Suočena s inflacijom od 2.665% Venezuela uvodi novčanicu od milijun bolivara vrijednu 3.30 HRK-a

“Mnogi izvori rasta cijena već se filtriraju u američko gospodarstvo. Čak i ako na papiru djeluju prolazno, oni bi mogli potaknuti (potrošačka) očekivanja kao što je to bilu u 1970-ima,” napisali su ekonomisti. “Tada imamo rizik da će očekivanja, čak ako potraju tek nekoliko mjeseci, postati teška za obuzdavanje, osobito uz ovako visoku razinu poticaja.”

Deutsche potom podcrtava da bi oštro podizanje kamatnih stopa u financijskom sustavu “izazvalo pustoš u teško zaduženom svijetu” s okidanjem financijskih kriza u gospodarstvima u izranjanju koja neće moći apsorbirati poskupljenje zaduživanja.

Izlazak iz kriznih mjera

Iako zanimljiva, prognoza banke naizgled ignorira ili umanjuje značaj aktualnog stezanja fiskalne politike u Sjedinjenim Državama koja se u poticanju inflacije pokazala daleko uspješnijom od desetljeća stvaranja novca za financijski sustav.

>>>Bundesbank upozorava na tisuće stečajeva

Pažljivo i umjereno, političari u SAD-u i Europi svesrdno se pripremaju za izlazak iz kriznih poticajnih mjera i odmak od fiskalne politike bez presedana koja je na životu održala nebrojene biznise i radna mjesta. Primjerice, u SAD-u će uskoro usahnuti potpora za nezaposlene u iznosu od 300 dolara tjedno koja se pokazala većom od plaća za brojna radna mjesta i tako radnike odvraćala od traženja zaposlenja potpirujući rast cijene rada, i posljedično potrošačkih cijena. Tektonsko “otrježnjavanje” očekuje i velika gospodarstva Europe, a osobito Njemačku koja je u jeku epidemije uvela moratorij na stečajeve čiji se remetilački val tek očekuje.

Pratite nas na Google vijestima

via CNBC