PolitikaPreporučeno

Državni poglavari zemalja članica uputili trezven ‘Zajednički poziv za Europu’

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović potpisala je “Zajednički poziv za Europu” u kojem državni poglavari Europljanima nude trezvene razloge da 26. svibnja iskoriste pravo glasa na izborima za Europski parlament. Poziv upućen 9. svibnja, na Dan Europe, sljedećeg je sadržaja:

“Europa je najbolja zamisao koju smo ikada imali

Integracija Europe pridonijela je stvaranju stoljetne nade za mir u Europi nakon što su neobuzdani nacionalizam i druge ekstremne ideologije Europu dovele do barbarstva dvaju svjetskih ratova. Do današnjeg dana ne možemo i ne smijemo uzimati mir i slobodu, boljitak i blagostanje zdravo za gotovo. Neophodno je da se svi aktivno uključimo u ostvarenje velike zamisli o mirnoj i integriranoj Europi.

Izbori 2019. godine od posebne su važnosti: Vi, europski građani, odlučujete o putu koji će Europska unija slijediti. Mi, državni poglavari Bugarske, Češke, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke i Finske stoga pozivamo sve europske građane koji imaju pravo glasa na sudjelovanje na izborima za Europski parlament krajem svibnja 2019. godine.

Europski narodi slobodnom su se voljom ujedinili u Europskoj uniji, koja je utemeljena na načelima slobode, jednakosti, solidarnosti, demokracije, pravde i odanosti unutar i između njezinih članica. Uniji koja je bez presedana u povijesti Europe. U našoj Europskoj uniji, izabrani članovi Europskog parlamenta, zajedno s Vijećem Europske unije, odnosno vladama svih država članica, odlučuju koja će se pravila primjenjivati u Europi i kako bi se trebao trošiti europski proračun.

Svi smo mi Europljani

Za mnoge ljude u Europi, osobito među mladim naraštajima, biti građaninom Europe postalo je prirodno. Njima nije nespojivo voljeti svoje selo, grad, regiju ili narod i biti predani Europljani.

Naša Europa je u stanju suočiti se s izazovima zajedno

U ovim mjesecima, više nego ikada prije, Europska unija suočava se s golemim izazovima. Po prvi put od početka europskih integracija spominje se povlačenje jednog ili više integracijskih koraka, poput slobode kretanja ili ukidanja zajedničkih institucija. Po prvi put jedna država članica namjerava napustiti Uniju. Istovremeno, drugi pozivaju na veću integraciju u EU ili Eurozoni, ili na Europu s više brzina.

Stavovi o tim pitanjima razlikuju se među građanima i vladama država članica, kao i između nas poglavara država. Međutim, svi se slažemo kako su europska integracija i jedinstvo ključni te kako želimo nastaviti s Europom kao Unijom. Samo snažna zajednica moći će se suočavati s globalnim izazovima našeg vremena. Posljedice klimatskih promjena, terorizma, ekonomske globalizacije i migracija ne prestaju na nacionalnim granicama. Na te izazove ćemo uspješno odgovoriti i nastaviti na putu prema ekonomskoj i socijalnoj koheziji i razvoju samo ako radimo zajedno, kao ravnopravni partneri, na institucionalnoj razini.

Želimo snažnu i integriranu Europu

Stoga nam je potrebna snažna Europska unija, Unija koja ima zajedničke institucije, Unija koja neprekidno kritički preispituje svoj rad i ima sposobnost reformirati samu sebe, Unija koja je proizašla iz svojih građana i država članica kao ključnim temeljima.

Ovoj Europi potrebna je dinamična politička rasprava o najboljem putu naprijed prema budućnosti, počevši od Rimske deklaracije od 25. ožujka 2017. godine kao temelja. Europa je u stanju podnijeti vrlo široki raspon mišljenja i ideja. Ali sigurno je kako ne smije biti povratka na onu Europu u kojoj zemlje više nisu ravnopravni partneri, već protivnici.

Našoj ujedinjenoj Europi potreban je snažan glas svih naroda. Zato vas pozivamo da iskoristite svoje pravo glasa. Na ovim izborima odlučujemo o našoj zajedničkoj europskoj budućnosti.“

Potpisnici:

  • Rumen Radev – predsjednik Republike Bugarske
  • Miloš Zeman – predsjednik Češke Republike
  • Frank-Walter Steinmeier – predsjednik Savezne Republike Njemačke
  • Kersti Kaljulaid – predsjednica Republike Estonije
  • Michael D. Higgins – predsjednik Irske
  • Prokopios Pavlopoulos – predsjednik Helenske Republike
  • Emmanuel Macron – predsjednik Francuske Republike
  • Kolinda Grabar-Kitarović – predsjednica Republike Hrvatske
  • Sergio Mattarella – predsjednik Talijanske Republike
  • Nicos Anastasiades – predsjednik Republike Cipar
  • Raimonds Vējonis – predsjednik Republike Latvije
  • Dalia Grybauskaitė – predsjednica Republike Litve
  • János Áder – predsjednik Republike Mađarske
  • George Vella – predsjednik Republike Malte
  • Alexander Van der Bellen – predsjednik Republike Austrije
  • Andrzej Duda – predsjednik Republike Poljske
  • Marcelo Rebelo de Sousa – predsjednik Portugalske Republike
  • Klaus Iohannis – predsjednik Rumunjske
  • Borut Pahor – predsjednik Republike Slovenije
  • Andrej Kiska – predsjednik Slovačke Republike
  • Sauli Niinistö – predsjednik Republike Finske