Zastupnik Garraud propituje predizbornu odgodu objave 'Draghijevog izvješća'

Jean-Paul Garraud, zastupnik francuske nacionalističke stranke Nacionalno okupljanje (RN) koja u Europskom parlamentu djeluju u krajnje desno usidrenoj grupaciji Identitet i demokracija (ID) u travnju je postavio “prioritetno pitanje” o odluci Europske komisije da odgodi izvješće o europskoj konkurentnosti za čiju je izradu zadužen bivši guverner Europske središnje banke i tehnokratski premijer Italije, Mario Draghi.

Zastupnik u upitu (.pdf) navodi da je Draghi na sastanku s ministrima financija i gospodarstva održanom 24. veljače izazvao uzbunu rekavši da Europska unija hitno mora pronaći “ogromne količine novca”.

Garraud je napisao da je riječ o više od pola bilijuna, odnosno 500 milijardi eura, i da se takav novac ne može namaknuti od poreznih obveznika.

Draghijeva procjena dio je izvješća o europskoj konkurentnosti koje je naručila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Zastupnik navodi da je predmetno izvješće spremno za objavu, ali je ona odgođena do nakon izbora za Europski parlament koji će se održati od 6. do 9. lipnja.

“Osobito je zabrinjavajuće da se tako značajna javna rasprava ne odvija prije izbora. Građani imaju pravo znati što ono (izvješće) sadrži kako bi glasovali uz puno poznavanje činjenica. Odbijanje njegove neposredne objave je napad na demokraciju i vladavinu prava,” napisao je Garraud pa postavio sljedeća tri pitanja.

Može li Komisija objasniti zašto se ovo već izrađeno izvješće ne objavljuje prije europskih izbora u lipnju?
Drhti li pri pomisli da otkrije svoj monumentalni fijasko prije nego glasači kažu svoje?
Zašto je potreban toliki novac za poboljšanje europske konkurentnosti, kada nam je Europska unija već trebala donijeti blagostanje?

Kontekst

Europska komisija je u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 osmislila Mehanizam za oporavak i otpornost čija ukupna vrijednost iznosi 723.8 milijardi eura.

Članicama Europske unije na raspolaganje je stavljeno 385.8 milijardi eura u povoljnim zajmovima i 338 milijardi eura bespovratnog novca.

Iako jasno uočljiv u Hrvatskoj i pojedinim drugim manjim članicama EU-a, učinak kolosalnih sredstava ostaje dvojben budući da najsnažnija europska gospodarstva od iznenadnog prestanka covid ugroze i početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine postojano koketiraju s recesijom.

Komisija nove izvore financiranja sve skuplje “Zelene tranzicije” traži svesrdno i na sve strane. Jedna od nakana koje se tek trebaju materijalizirati je i za sad hipotetska aktivacija 372 milijarde eura kroz privatne i javne investicije.

Kako bilo, iznos koji je citirao Garraud značajno je veći od do sad dostupnih javnosti, pa se njegovo pitanje o odgodi izvješća čini primjerenim.