Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je srezala referentne kamatne stope četvrti put od početka godine i signalizirala spremnost za nastavak popuštanja u 2025..
Upravno vijeće je tri ključne stope smanjilo za 25 baznih bodova.
Kamatna stopa na novčani depozit smanjena je na 3%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 3.15% a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 3.40 %.
Odluke će na snagu stupiti s 18. prosinca.
“Slabost”
ECB monetarnu politiku popušta ubrzanim tempom nakon što je zabrinutost oko inflacije ustupila mjesto brigama oko gospodarskog rasta i posljedica povratka izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa čiji su prvi mandat označili protekcionizam i “Amerika na prvom mjestu”.
Vijeće u aktualnoj reviziji prognozira da će se inflacija u europodručju spustiti na ciljanu razinu od 2% u srednjem roku s početkom 2025., godinu prije nego što je predviđeno u lipnju.
“Većina mjerila temeljne inflacije sugerira da će se inflacija zadržati oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od 2% na održivoj osnovi,” napisali su iz ECB-a u pratnji odluke, izostavljajući do sad uobičajenu odrednicu o zadržavanju “dovoljno ograničavajuće” politike.
Reuters piše da uklanjanje napomene signalizira spremnost središnjice na povratak neutralnoj monetarnoj politici koju većina članova uprave uokviruje između 2% i 2.5%, odnosno još nekoliko ciklusa popuštanja, no vijeće je manevarski prostor ostavilo otvorenim uz uobičajeni proglas da buduće kretanje kamata nije predodređeno, već ovisi o indikatorima iz realnog vremena.
Prema istom izvoru, ekonomisti su bili u suglasju u prognoziranju smanjenja, ali su mnogi očekivali oštriju korekciju za pola postotnog boda za kakvom je danas posegnula Švicarska narodna banka (SNB).
Procjene da bi ECB mogao biti “iza krivulje” potpiruje i objava na X-u u kojoj središnjica prepoznaje “slabljenje gospodarstva”.
Prema današnjim, revidiranim makroprojekcijama, bruto domaći proizvod će iduće godine porasti za prigušenih 1.1%, u poredbi s 1.3% predviđenih u rujnu.
Odgođen i plitak oporavak mogao bi pritom dodatno usahnuti, ovisno o dobroj ili lošoj volji Trumpa.
U nastavku pročitajte priopćenje Europske središnje banke, koje je dostavila njezina podružnica u Hrvatskoj.
Odluke o monetarnoj politici
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom Upravno vijeće usmjerava stajalište monetarne politike, zasniva se na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.
Dezinflacija dobro napreduje. Stručnjaci Eurosustava predviđaju da će ukupna inflacija iznositi prosječno 2,4 % u 2024., 2,1 % u 2025., 1,9 % u 2026. i 2,1 % u 2027., kada se počne primjenjivati prošireni sustav EU‑a za trgovanje emisijama. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,9 % u 2024., 2,3 % u 2025. i 1,9 % u 2026. i 2027.
Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od 2 %. Domaća inflacija blago se smanjila, ali i dalje je visoka, i to u prvom redu zato što se plaće i cijene u određenim sektorima još prilagođavaju prošlom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim odmakom.
Uvjeti financiranja sve su blaži: zaduživanje za poduzeća i kućanstva postupno pojeftinjuje zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa u posljednje vrijeme. No i dalje su pooštreni jer je monetarna politika i dalje restriktivna i prošla povećanja kamatnih stopa još se prenose na postojeće kredite.
Stručnjaci sada očekuju sporiji gospodarski oporavak u odnosu na rujanske projekcije. Premda se rast povećao u trećem tromjesečju ove godine, anketni pokazatelji upućuju na njegovo usporavanje u tekućem tromjesečju. Stručnjaci predviđaju stopu gospodarskog rasta od 0,7 % u 2024., 1,1 % u 2025., 1,4 % u 2026. i 1,3 % u 2027. Predviđeni oporavak temelji se u prvom redu na rastu realnih dohodaka, koji bi kućanstvima trebao omogućiti veću potrošnju, te na većem ulaganju poduzeća. S vremenom bi postupno slabljenje utjecaja restriktivne monetarne politike trebalo pridonijeti povećanju domaće potražnje.
Upravno vijeće odlučno se zalaže za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom će sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
Ključne kamatne stope ECB‑a
Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ECB‑a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 3,00 %, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 3,15 % a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana smanjit će se na 3,40 %. Smanjenje će stupiti na snagu 18. prosinca 2024.
Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
Eurosustav više ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Portfelj PEPP‑a mjesečno se smanjuje za prosječno 7,5 mlrd. EUR. Upravno vijeće obustavit će reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024.
Operacije refinanciranja
Banke će ovaj mjesec otplatiti preostale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, što je kraj tog dijela normalizacije bilance.
***
Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizirala, i to postojano, na ciljnoj razini od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.
Monetarna politika ECB-a
None found
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.