ECJ prepoznao pravo na promjenu roda u identifikacijskim ispravama

Najviši sud Europske unije u četvrtak je presudio da nacionalna zakonodavstva koja priječe promjenu rodnog identiteta u službenim dokumentima nisu kompatibilna s nadnacionalnom pravnom stečevinom.

Pravorijek je iznesen u postupku koji je pokrenuo bugarski građanin, rođen kao muško. Građanin se preselio u Italiju gdje je započeo hormonsku terapiju i od vlasti u domovini zatražio da prepoznaju promjenu spola.

Njegov je zahtjev odbačen na autohtonim sudovima uz argument da nacionalno zakonodavstvo spol definira isključivo kroz biološke značajke i brani promjenu informacija utvrđenih po rođenju.

Europski sud pravde (ECJ) u presudi je prepoznao nadležnost zemalja članica za izdavanje identifikacijskih dokumenata, ali i poteškoće s kojima bi se osobe koje promjene spol mogle susresti ukoliko podaci u njihovim dokumentima ne odgovaraju njihovoj vanjštini.

Takva bi diskrepancija mogla izazvati nedoumicu prilikom rutinskih provjera, putovanja ili profesionalnih interakcija izazivajući “značajne neugodnosti” u ostvarivanju prava na slobodno kretanje.

#ECJ: National legislation which does not allow a citizen who has exercised their right to free movement to change their gender data are contrary to #EUlaw 🇧🇬 #transgender 👉 https://t.co/YFxrQyH30N

— EU Court of Justice (@EUCourtPress) March 12, 2026

Ključna obrazloženja, kako su definirana u presudi:

“Odbijanje države članice da prizna i upiše u matične knjige promjenu rodnog identiteta zakonito stečenu u drugoj državi članici predstavlja prepreku ostvarivanju prava na slobodno kretanje i boravak na području Unije.”

“Izlaganje osobe stalnoj potrebi da dokazuje nesklad između svog fizičkog izgleda i službenih dokumenata pri rutinskim provjerama ili putovanjima protivi se temeljnim pravima zajamčenima Poveljom EU.”

Slučaj je urudžbiran kao C-43/24 (Shipova).

Odluka suda snažno je oslonjena na Članak 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima koji definira i jamči pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života.

Njezin je sukus da biologija ne može biti isključivi kriterij za izdavanje dokumenata ako to ugrožava dostojanstvo građanina EU.

Nadnacionalna presuda ponajviše utječe na sudske prakse u Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.