Odbor Europskog parlamenta nadležan za zaštitu potrošača u utorak je zatražio da se bankama ne dopusti da bez najave i mogućnosti obročne otplate ukidaju prava na “minuse” na računima, a izvješće na kojem je radio i hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol dobilo je potporu svih političkih klubova.
>>>Zaštita potrošača: Komisija revidira pravila EU-a o sigurnosti proizvoda i potrošačkim kreditima
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO), izjašnjavajući se o Komisijinom prijedlogu Direktive o potrošačkim kreditima, zatražio da se novim pravilima osnaži položaj potrošača u odnosu na banke.
Eurozastupnici tako traže da se u Direktivu uvrsti obveza banaka da o ukidanju dopuštenih i prešutnih prekoračenja na računima pravovremeno obavijeste potrošače i ponude mogućnost obročne otplate. Također traže da EU zabrani reklamiranje kredita koji vode u prezaduženost a osobama sa zdravstvenim teškoćama da se osiguraju jednaki uvjeti ugovaranja kredita.
Dugi i teški pregovori
HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol, koji je bio izvjestitelj u sjeni Europske pučke stranke (EPP) za izvješće koje je pripremila Katerina Konečna iz kluba Ljevice, ističe kako su pregovori o izvješću bili “dugi i teški” no da je u konačnici postignuta bolja zaštita potrošača.
“U odnosu na dopuštena i prešutna prekoračenja na računima – tzv. minuse na računima, prijedlog Direktive bio je takav da bi banke bez prethodne najave ili davanja mogućnosti obročne otplate mogle zatražiti povrat tih minusa, što predstavlja pravnu nesigurnost za potrošače i izlaže ih neproporcionalnom riziku. Drugim riječima, ništa ne bi sprječavalo banke da sutra ukinu minuse i zatraže povrat dugovanja s osnove prekoračenja. Zato sam uložio amandmane koji su danas usvojeni i koji će potrošačima zajamčiti pravnu sigurnost jer banke neće moći tek tako ukinuti prekoračenje već će o tome morati potrošače obavijestiti u razumnom roku te im ponuditi mogućnost obročne otplate. Ovo je velika pobjeda koju sam postigao za sve europske potrošače, a naročito za hrvatske građane. Naime, prema podacima HNB-a, samo prešutna prekoračenja odobrena su za gotovo 1,8 milijuna potrošača, a koristi ih oko njih 840 tisuća. Uz to, novim pravilima zabranili smo i praksu slanja nezatraženih kreditnih kartica na kućne adrese potrošača. Također, zabranili smo i jednostrano povećanje limita prekoračenja na računima. Takva praksa u nekim slučajevima dovodila je do još većeg zaduženja potrošača koji često nisu ni znali da raspolažu s povećanim limitom zaduženja na računima”, kaže Sokol, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.
Pravila o procjeni kreditne sposobnosti
“Procjena kreditne sposobnosti u srži je potrošačkog kreditiranja. Da bismo izbjegli prezaduženost građana postrožili smo pravila o procjeni kreditne sposobnosti ali smo predvidjeli blaža pravila procjene za studentske kredite, pokrivanje zdravstvenih troškova i osobe s invaliditetom. Time želimo izbjeći da se ove kategorije okrenu zaduživanju na crnom tržištu jer bi to samo povećalo prezaduženost. Dodatno, zabranili smo i reklamiranje kredita koji potiču prezaduženost građana”, ističe Sokol te napominje da banke više neće moći koristiti podatke o zdravstvenom stanju potrošača jer se novim pravilima uvodi pravo na zaborav.
“Jedan od mojih političkih prioriteta bio je i zaštita prava osoba koje su oboljele ili su se izliječile od bolesti raka. Nažalost, osobe s takvim dijagnozama nerijetko se zbog bolesti susreću s diskriminacijom prilikom ugovaranja različitih financijskih usluga kao što su osiguranja ili krediti pri čemu su prisiljeni ugovarati takve usluge po bitno nepovoljnijim uvjetima. Događa se to da se s poteškoćama pri ugovaranju financijskih usluga oni susreću i nakon izlječenja. To je nedopustivo. Upravo kroz Direktivu o potrošačkim kreditima sada uvodimo pravo na zaborav čime ćemo osigurati jednak pristup financijskim uslugama za sve građane Europske unije koji su preživjeli rak”, ocjenjuje Sokol.
>>>Dobit banaka u prva tri tromjesečja 59,3% viša nego lani | HNB
O Direktivi o potrošačkim kreditima Europski parlament kao suzakonodavac odlučuje s Vijećem EU-a, a nakon što je u odboru EP-a izvješće usvojeno s 44 glasa za, jednim protiv i jednim suzdržanim, slijede pregovori s Komisijom i državama članicama.
Pratite nas na Google vijestima
