Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak je izvijestio o ključnim temama plenarne sjednice koju će europski zastupnički dom održati od 26. do 29. veljače.
Jedna od njih bit će zakonodavstvo EU-a o obnovi prirode. Zastupnici će u utorak glasati o političkom dogovoru postignutom s Vijećem prema kojem EU mora uspostaviti mjere obnove za najmanje 20% kopnenih i morskih područja do 2030. i za sve ekosustave do 2050. godine.
Zakon nalaže da države članice do 2030. moraju vratiti u dobro stanje najmanje 30 % degradiranih staništa obuhvaćenih novim pravilima. Taj postotak raste na 60 % do 2040., te 90 % do 2050. Osim toga, novom uredbom utvrđuju se ciljevi za određene pokazatelje biološke raznolikosti u poljoprivrednom sektoru, kao i za obnovu organskih tala u isušenim tresetištima koja se upotrebljavaju za poljoprivredu.
Tekst uključuje određena izuzeća za države članice, kao i mehanizam hitnih kočnica, kako bi se ciljevi za poljoprivredne ekosustave u iznimnim okolnostima mogli privremeno obustaviti.
Kontekst
Europska komisija je Zakon o obnovi prirode predložila u lipnju 2022. uz tvrdnju da je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju.
Vijeće je 20. lipnja prepoznalo dobrobiti i obveze u očuvanju okoliša, ali i podcrtalo da postoje “rupe u znanju”, odnosno da osim paušalnih procjena Komisije europske nacije nemaju relevantne podatke.
Grabancijaš ekskluzivno bilježi da je izvršno tijelo pod upravom predsjednice Ursule von der Leyen sa službenih stranica uklonilo dokumente prijašnjih administracija koji proturječe aktualnim tvrdnjama, što uključuje i dokument iz srpnja 2019. godine izrađen tijekom mandata bivšeg predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera s čijom je administracijom Grabancijaš uživao dobre odnose.
Dokument “spaljen” u orvelijanskoj “rupi za sjećanje” tada je bodro i optimistično prepoznao postojano širenje europskih šuma.
Izvješće je navelo da šume ili šumska zemljišta prekrivaju “43% ili 182 milijuna hektara EU-a”.
Površine pod šumama pritom su postojano rasle od 1990. do 2015. godine i u navedenom razdoblju zauzele nova područja veličine Grčke.
Komisija je tada prepoznala da je brzina pošumljavanja usporila i da se može napraviti i više, no cjelokupna je procjena oštro odudarala od tvrdnje da je više od 80 posto europskih staništa, a osobito šumskih staništa, u lošem stanju.
Povezane vijesti
