Banke u Europskoj uniji morat će informacije potrošačima učiniti jasnijima a prešutna prekoračenja po računima neće moći naplatiti odjednom i bez najave.
Europski parlament je na plenarnoj sjednici u utorak potvrdio Direktivu o potrošačkim kreditima kojom Europska unija usklađuje pravila za potrošačke kredite u zemljama članicama. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća EU-a zamijenit će postojeću iz 2008. te, kako je predložila Komisija, obuhvatiti više vrsta kredita, propisati jasniju komunikaciju banaka s potrošačima i onemogućiti im da bez najave i mogućnosti obročne otplate ukidaju prava na “minuse” na računima.
“Jasno, sažeto i vidljivo”
Prijedlog je dobio široku podršku među političkim grupama u Europskom parlamentu na sjednici u Strasbourgu a u izvještaju koji je pripremila zastupnica kluba Ljevice Katerina Konečna traži se da banke osnovne informacije potrošačima moraju davati “jasno, sažeto i vidljivo”.
Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, koji je ispred Europske pučke stranke bio izvjestitelj u sjeni za ovu direktivu, kao posebno važno za hrvatske građane ističe da se “radi o tome da se puno jasnije regulira” odnos banaka i potrošača ,”najviše dio koji se tiče minusa na računu”.
“To je ono što je (hrvatska) vlada sa bankama riješila u velikoj mjeru memorandumom, ali mi sada to definiramo jednim europskim zakonom koji će biti obvezujući i neće ovisiti o dobro volji banaka”, tumači Sokol.
Zemlje članice će imati tri godine da u svoje zakonodavstvo unesu odredbe direktive EU-a.
Najmanje 12 obroka
Sokol tumači kako po usvojenoj Direktivi “neće više biti moguće presudna prekoračenja naplatiti odjednom” a njihovo ukidanje “morat će se najaviti unaprijed, a naplatiti u barem 12 rata”.
“Neće se moći bez suglasnosti potrošača ni povećati minus na računu i otići eventualno u prešutno prekoračenje gdje su kamate puno veće. (…) Novo je i da će svaki potrošački kredit morati sadržavati obavijest o mogućim štetnim posljedicama po potrošače” i tako dodatno upozoriti potrošače na opasnosti prezaduženosti, objašnjava HDZ-ov europarlamentarac.
Sokol dodaje da je studija Europskog parlamenta pokazala da je 340 milijuna računa u Europi u minusu te da to nije problem koji se tiče samo Hrvatske.
Kodificiranje prava na zaborav
Također ističe da je nova direktiva “prvi zakonodavni akt kojim se na europskoj razini kodificira pravo na zaborav i zaštita od diskriminacije za građane koji su preboljeli rak”, odnosno da se “zdravstveni podaci ne mogu koristiti kod utvrđivanja kreditne sposobnosti”.
“Zabranit će se i da se šalju nezatražene kreditne kartice ljudima i tako radi pritisak da sklope nekakve ugovore”, dodao je hrvatski eurozastupnik, član Odbora EP-a za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
Pratite nas na Google vijestima
[…] koju je Europski parlament potvrdio na prošlomjesečnoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu države članice morat će primjenjivati najkasnije od 2026. godine. Njome se […]