Zastupnici su u utorak glasali za veću upotrebu energije iz obnovljivih izvora u skladu s europskim zelenim planom i planom REPowerEU.
Ažuriranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, o kojoj su zastupnici i Vijeće već postigli dogovor, povećava se udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u na 42,5 % do 2030. Države članice trebale bi nastojati postići udio od 45 %.
>>>Hrvatska zatražila izmjenu plana za oporavak i otpornost, dodatne zajmove | REPowerEU
Novim pravilima ubrzat će se proces izdavanja dozvola za nove elektrane za energiju iz obnovljivih izvora, kao što su solarne ploče ili vjetroturbine, ili za prilagodbu postojećih elektrana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora, koji je u djelokrugu nacionalnih vlasti, ne bi trebao trajati više od 12 mjeseci ako se radi o tzv. glavnim područjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Izvan tih područja, taj proces ne bi trebao trajati više od 24 mjeseca.
Upotrebom energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru trebale bi se smanjiti emisije stakleničkih plinova za 14,5 % do 2030. Taj se cilj želi postići većom upotrebom naprednih biogoriva i ambicioznijom kvotom za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla poput vodika.
>>>Punionice za električna vozila na svakih 60 km TEN-T, dekarbonizacija pomorskog prometa | EP
Zastupnici su također osigurali da države članice postave okvirni cilj da barem 5 % novougrađenih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora uključuje inovativne tehnologije, kao i obvezujući okvir za prekogranične energetske projekte. Zalagali su se i za strože kriterije za korištenje biomase kako bi osigurali da EU ne subvencionira neodržive prakse. Prikupljanje biomase ne bi smjelo negativno utjecati na kvalitetu zemlje i bioraznolikost.
Izjava
Izvjestitelj Markus Pieper (EPP, Njemačka) je rekao: “Nastojeći postići veću energetsku neovisnost i smanjenje emisija CO2, podigli smo svoje ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Ova je direktiva dokaz da Bruxelles može biti nebirokratski i pragmatičan. Obnovljive izvore energije odredili smo kao prevladavajući javni interes i pojednostavnili postupak odobravanja njihove uporabe. Naš fokus obuhvaća energiju vjetra, fotonaponske ćelije, hidroenergiju, geotermalnu energiju i plimne struje. Biomasa iz drva i dalje će biti klasificirana kao obnovljiva energija. U skladu s načelom ‘pozitivne šutnje’, u nedostatku administrativnih povratnih informacija, ulaganja će se smatrati odobrenima. Sada nam je hitno potreban model tržišta električne energije u EU-u i hitan prelazak na vodik za zeleniju tranziciju.”
Sljedeći koraci
Direktiva je donesena u s 470 glasova za, 120 protiv i 40 suzdržanih. Vijeće treba formalno odobriti tekst kako bi Direktiva stupila na snagu.
• Udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u do 2030. mora se povećati na 42,5 %, a teži se udjelu od 45 %
• Brži proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora
• Upotrebom novih goriva u prometnom sektoru emisije stakleničkih plinova trebale bi se smanjiti za 14,5 %
Kontekst
Revizija direktive proizlazi iz paketa “Spremni za 55 %” kako bi se postojeća pravila o klimi i energetici prilagodila novom cilju Unije da se emisije stakleničkih plinova smanje za barem 55 % do 2030. Predloženi ciljevi postali su ambiciozniji donošenjem paketa “REPowerEU” kojemu je cilj smanjiti ovisnost Unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ovom se direktivom donose nove mjere da bi se skratio proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora.
Konferencija o budućnosti Europe
Usvajanjem ovog izvješća Parlament odgovara na očekivanja građana izražena u prijedlogu 3., stavcima 1., 3., 4., 5.; i 6. zaključaka Konferencije o budućnosti Europe kako bi se ubrzala zelena tranzicija EU-a. Posebno se to odnosi na: povećana ulaganja u obnovljivu energiju; smanjenje ovisnosti o uvozu nafte i plina projektima energetske učinkovitosti i širenjem opskrbe čistom i obnovljivom energijom; poboljšanje kvalitete i međusobne povezanosti električne infrastrukture kako bi se omogućio prijelaz na obnovljive izvore energije; ulaganje u tehnologije kao što su učinkovita proizvodnja i upotreba zelenog vodika; te ulaganje u istraživanje novih ekološki prihvatljivih izvora energije i metoda skladištenja.
Pratite nas na Google vijestima
Piše: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
