Biznis i ekonomijaPreporučeno

EP pozvao na reviziju ili odbacivanje ‘štetnih i katastrofalnih’ trgovinskih sporazuma

Carmen Avram; Foto: Jan VAN DE VEL

Na raspravi o transformaciji globalnih prehrambenih sustava a u sklopu ovotjedne plenarne sjednice “zeleni” i lijevi europarlamentarci kritizirali su aktualne trgovinske politike i sporazume EU-a i prozvali Ursulu von der Leyen jer u svom govoru “nije spomenula poljoprivredu”.

Eurozastupnici “zelenih” grupacija su poručili da EU treba hitno revidirati trgovinske politike i sporazume, a posebno su istaknuli sporazume s Mercosurom, na što je upozorio irski zastupnik Luke Ming Flanagan iz kluba Ljevice.

>>>Irski zastupnik uletio na uživo emitiranu videokonferenciju EP-a u gaćama: VIDEO

“Kada je riječ o sporazumu s Mercosurom, čini mi se da se nitko u Odboru za poljoprivredu s tim ne slaže, ali stvari svejedno idu dalje. Ako EU želi održive prehrambene sustave, najprije treba riješiti probleme u vlastitoj kući, ukinuti sporazume s Mercosurom”, rekao je Flanagan.

Francuski europarlamentarac Benoît Biteau iz kluba Zelenih rekao je da “treba revidirati multilateralne sporazume WTO-a koji su štetni i spriječiti sporazume Mercosura koji su katastrofalni”.

>>>Europski farmeri: sporazum EU-a i Mercosura ugrožava brojna obiteljska gospodarstva

Zastupnici su istaknuli da se EU mora pozabaviti i problemom manjka financijskih sredstava za postizanje održivosti, a kritizirali su i poljoprivredne politike EU-a.

Prioriteti

Biteau je također prozvao predsjednicu Europske komisije, Ursulu von der Leyen, jer se, kako je naveo, u svom govoru o stanju u Uniji nije uopće dotaknula pitanja (održive) poljoprivrede.

“Jutros tijekom izlaganja o stanju u Uniji, gospođa von der Leyen niti jednom nije spomenula poljoprivredu, ribare, poljoprivrednike, hranu… Očito to nisu njezini prioriteti”, rekao je.

To je istaknula i rumunjska zastupnica Carmen Avram (S&D).

“U govoru o stanju Unije (…) uopće nisu spomenuti poljoprivrednici. Kako ostvariti ciljeve održivog razvoja, kako ostvariti mjere koje su potrebne da bi naši poljoprivrednici proizvodili hranu na održiv način?”, rekla je Avram.

>>>Opstojnost hrvatskog sela traži brze i sveobuhvatne promjene, kažu lokalni poduzetnici

Jedan od ciljeva održivosti EU-a je iskorjenjivanje gladi u svijetu do 2030., no pandemija je, poručili su europarlamentarci, znatno usporila ostvarenje tog cilj, pogoršala nejednakosti i ukazala na krhkost prehrambenih sustava.

“Daleko smo od toga da postignemo svijet bez gladi do 2030., pandemija je to dodatno pogoršala. Jedna od deset osoba na svijetu trenutno je neishranjena, u Africi je to svaka peta osoba. 22 posto djece u dobi ispod pet godina pati od kronične neishranjenosti, to je 150 milijuna djece”, rekao je izvjestitelj Odbora za razvoj Tomas Tobé.

Iskorjenjivanje gladi

Zastupnici su istaknuli važnost inovacija, biotehnologije i upotrebe umjetne inteligencije u poljoprivredi, a s time se složio i Komisijin povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit.

“Ove godine naš program za poljoprivredu poticat će razvoj programa inovacija u Africi, Aziji i Južnoj Americi”, istaknuo je povjerenik.

>>>Postignut je politički dogovor o golemim poljoprivrednim subvencijama | CAP

“Imamo i sredstva i tehnologiju kako bismo iskorijenili glad”, poručio je.

Francuski zastupnik iz kluba Identitet i demokracija Gilles Lebreton poručio je da “EU treba diversificirati prehrambeni sustav koji se treba temeljiti na lokalnoj poljoprivredi”.

“Naši zamrznuti pilići uništavaju peradarstvo u Gani, narušavamo proizvodnju i u Senegalu”, istaknuo je.

Rasipanje

Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ/EPP) istaknuo je problem prehrambenog sustava unutar same EU.

“Europska unija najveći je svjetski uvoznik i izvoznik hrane, ipak, zastrašujuće je da si čak 33 milijuna ljudi u EU-u ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan. To je naročito zabrinjavajuće kada znamo da se čak 20 posto proizvedene hrane rasipa”, rekao je Sokol.

Zastupnici u Europskom parlamentu na raspravi su kritizirali i UN-ov summit o prehrambenim sustavima koji se održava 23. rujna u New Yorku i koji bi se trebao baviti pitanjima o tome kako globalne prehrambene sustave učiniti zdravijim, održivijim i pravednijim.

Francuska zastupnica iz kluba Zelenih, Caroline Roose, rekla je da je posebno brine to što summit ne uključuje male poljoprivrednike.

>>>Komisija: na snazi su nova pravila o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

“Civilno društvo i mali proizvođači potpuno su isključeni iz ove priče koja je u rukama agro-biznisa… Nije prihvatljivo da se iz takvog događaja isključe oni koji proizvode 70 posto hrane koja se troši u svijetu. Ne možemo sve prepustiti velikim industrijskim divovima, oni nam nude samo lažna obećanja”, rekla je Roose.

UN-ov summit kritizirao je i francuski zastupnik iz kluba S&D, Eric Andrieu.

“Na njega (UN-ov summit) ukazuju nevladine udruge kao na strategiju utjecaja multinacionalnih kompanija iz poljoprivrednog i petrokemijskog sektora… Ne možemo prihvatiti takav pokušaj da se stavi šapa na globalni prehrambeni sustav i to od strane nekolicine milijardera”, rekao je Andrieu.