Europska unija mora pomoći izvozu roba iz Ukrajine koji je zastao zbog ruske agresije, kazala je u utorak povjerenica za unutarnje poslove EU-a Ylva Johansson.
“Moramo pomoći izvozu roba iz Ukrajine”, kazala je Johansson u raspravi s eurozastupnicima o utjecaju rusko-ukrajinskog rata na sektor transporta i turizma u EU-u.
>>>Draghi o gospodarstvu, geopolitici, inflaciji… reviziji Ugovora: ‘Ovisnost nije mudra’
“Moramo zatražiti od prijevoznog sektora da ponovno pomogne Ukrajini”, dodala je.
Ukrajinske zračne luke, zbog ruske agresije, ne funkcioniraju, dio crnomorske obale zauzela je ruska vojska, dok je prijevoz cestovnim putem znatno otežan.
>>>EU građane poziva da manje voze, smanje grijanje, ugase klimu, rade od kuće…
U tom je kontekstu Johansson podsjetila da će EU biti medijator za sklapanje moldavsko-ukrajinskog sporazuma o prijevozu cestovnim putom.
Porezna rasterećenja, poticanje na odmor
Johansson se osvrnula i na utjecaj rata na turističku sezonu. Istaknula je kako se na europskoj razini očekuje više gostiju, ali postoji rizik od manje dolazaka u određenim državama u blizini Ukrajine.
Hrvatski europarlamentarac Valter Flego (IDS/Renew Europe) kazao je da bi turističkom i prijevoznom sektoru trebalo pomoći da prebrodi krizu putem poreznih rasterećenja.
>>>Picula: Unija je ovisna o ruskom plinu
Zastupnik Hrvatskih suverenista/ECR-a Ladislav Ilčić smatra da bi Europska komisija trebala pomoći turističkom sektoru “aktivnim poticanjem” građana na odmor u članicama Europske unije te bi trebala pomoći u osiguravanju dodatnih linija za dolazak turista iz ostatka svijeta.
Kibernetički napadi, lažne vijesti
Europarlamentarci su ranije u utorak raspravljali s povjerenikom EK-a za promicanje europskog načina života Margaritisom Schinasom o spremnosti EU-a na kibernetičke napade nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Schinas je ukazao na važnost jačanja otpornosti EU-a na kibernetičke napade, pogotovo jer se kibernetičko ratovanje vodi u njenom susjedstvu.
Napomeno je da Ukrajina bilježi desetorostruki porast hakerskih napada od početka ruske invazije.
>>>Grabancijaš je dionik Projekta štit | obavijest redakcije
S kibernetičkim napadima povezao je i “širenje lažnih vijesti” putem ruskih državnih medija pa je u tom kontekstu istaknuo kako je potrebno onemogućiti proruskim javnim osobama zaradu putem oglašavanja “na našim platformama” te da je potrebno isključiti ruske oglašivače.
“Digitalna obrana”
U raspravi su sudjelovali hrvatski europarlamentarci Željana Zovko (HDZ/EPP) i Tonino Picula (S&D/SDP).
Zovko je poručila da digitalizacija, koja je “ključna za našu dobrobit“, znači i veću osjetljivost na kibernetičke napade.
“Trebamo obranu na digitalnom planu. Kibernetska je sigurnost u tom smislu ključna“, kazala je Zovko.
>>>Komisija predstavila Uredbu o kibersigurnosti
Picula je naglasio da je potrebno ojačati Agenciju EU-a za kibernetičku sigurnost, ali i pomoći državama članicama da ojačaju vlastite kapacitete.
“U suprotnom je rizik (kibernetičkih napada) prevelik“, kazao je Picula.
