EP usvojio Fond za pravednu tranziciju, označio početak kraja za plin, fosilna goriva

Europski parlament velikom većinom glasova podržao je na ovotjednoj plenarnoj sjednici osnivanje Fonda za pravednu tranziciju, iz kojega će se subvencionirati zelena tranzicija europskih regija čije gospodarstvo trenutno ovisi o ugljenu i drugim fosilnim gorivima.

Fond od 17,5 milijardi eura pomoći će primarno državama članicama u čijem gospodarstvu fosilna goriva imaju značajnu ulogu da ublaže negativne ekonomske efekte zelene tranzicije.

>>>Žmegač: energetska transformacija pitanje je života i smrti

Sredstva iz fonda mogu se koristiti za prekvalifikaciju radnika, pomoć pri traženju posla, transformaciju postojećih postrojenja u industriji fosilnih goriva, održivu mobilnost, staračke domove i sl. Podupirat će i mikropoduzeća, poduzetničke inkubatore, sveučilišta i javne istraživačke institucije te ulaganja u nove energetske tehnologije i energetsku učinkovitost.

“Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju” usvojen je u utorak s 615 glasova za, 35 protiv i 46 suzdržanih.

Najveći prijepor u pregovorima Parlamenta, Komisije i Vijeća, pa i između samih zastupnika, izazvalo je pitanje financiranja prirodnog plina.

>>>Europska investicijska banka: plin je gotov

Fond za pravednu tranziciju dio je šireg Mehanizma za pravednu tranziciju koji je usvojen s namjerom da se ublaže društvene i gospodarske posljedice tranzicije za regije u kojima izraženu ulogu ima industrija fosilnih goriva, pa posljedično i za radnike u tim industrijama

Cjelokupni Mehanizam za pravednu tranziciju sastavni je dio Europskog zelenog plana, koji za cilj ima da da se do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za 55% te da Europa postane klimatsko neutralni kontinent do 2050.

Socijalni instrument

Fond za pravednu tranziciju je jedini prvenstveno socijalni instrument koji je dosad usvojen kao dio Europskog zelenog plana, a da bi imale puni pristup sredstvima Fonda države članice morat će se obvezati na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Prije usvajanja tog cilja imat će pravo na samo 50 % dodijeljenih sredstava.

Uz Fond za pravednu tranziciju, preko kojega će se dodjeljivati bespovratna sredstva, Mehanizam se sastoji od još dva stupa: InvestEU sheme, putem koje će se podupirati privatne investicije koje doprinose regijama s odobrenim prijelaznim planom, te od novog instrumenta Europske investicijske banke za kreditiranje u javnom sektoru.

>>>Fond za pravednu tranziciju postaje ključni element kohezijske politike | EP

Udio sufinanciranja sredstvima Unije ograničen je na najviše 85 posto za slabije razvijene regije, 70 posto za tranzicijske regije i 50 posto za razvijenije regije.

Izvjestitelj Manolis Kefalogiannis (EPP) naglasio je na plenarnoj sjednici kako će se Fondom za pravednu tranziciju moći financirati širok spektar ulaganja „od čiste energije i pomoći ljudima koji traže posao, do prekvalifikacije radnika, ili pak vrtića i staračkih domova“.

Dodao je da se nada kako će „EU na ovaj način motivirati i druge da se drže ciljeva Pariškog sporazuma“ o klimi.

Raspodjela novca

Zastupnici Zelenih iskazali su zadovoljstvo što se sredstva iz Fonda neće moći potrošiti na fosilna goriva, no izrazili su žaljenje što je početni prijedlog Komisije da za Fond bude izdvojeno 40 milijardi eura Vijeće smanjilo na tek 17.5 milijardi eura, što, smatraju, nije dovoljno za stvarnu pomoć regijama.

Zastupnik zelenih Niklas Nienass prigovorio je da se za borbu protiv klimatskih promjena i dalje izdvajaju minimalna sredstva.

“Ovo je kao da se najdeblji zid buši najtanjom bušilicom“, kazao je.

“Kažnjavanje” zemalja koje su ranije krenule u tranziciju

>>>Sedam europskih zemalja ukida izvozna jamstva za financiranje fosilnih goriva

Talijanska zastupnica Francesca Donato iz kluba Identitet i demokracija (ID), primijetila je kako će „Poljska i Njemačka dobiti će gotovo trećinu sredstava, a slijede ih Rumunjska i Češka, što znači da će četiri zemlje zajedno imati pravo na gotovo polovinu sredstava iz fondova“.

Naime, te zemlje imaju najveći broj rudnika i termoelektrana.

Sunarodnjakinja zastupnice Donato, zastupnica Elena Lizzi (ID), također je istaknula upitnu pravednost raspodjele sredstava.

“Kažnjava se zemlje kao što je Italija, koje su ranije krenule s tranzicijom i više se založile za okoliš, dok zemlje koje su dugo inzistirale na neobnovljivim izvorima sada imaju koristi od toga“, kazala je.

>>>Francuski zastupnici usvojili zabranu kratkih domaćih letova | klimatske promjene

Zastupnici ID-a i Europskih konzervativaca i reformista (ECR) izrazili su neslaganje i sa činjenicom da se prirodni plin neće više uzimati kao prijelazni izvor energije i neće moći biti financiran putem Fonda, ali i što je nuklearna energija potpuno prekrižena, dok po njima predstavlja kvalitetnu opciju za dekarbonizaciju.

Sokol: Fond će pomoći Petrokemiji

Hrvatski zastupnici Tonino Picula (SDP/S&D) i Tomislav Sokol (HDZ/EPP) također su podržali izglasavanje ovog instrumenta za potporu područjima koje će tranzicija najviše pogoditi. Picula je istaknuo zadovoljstvo usvojenim amandmanima kojima se posebno pomaže otocima i udaljenim regijama.

“Pozivam zemlje članice da odrede dovoljno sredstava baš za pravednu tranziciju otoka“, poručio je Picula.

Tomislav Sokol je u svom obraćanju naglasio kako „prijelaz na zelenije i održivije tehnologije predstavlja priliku za razvoj europskog gospodarstva, ali i veliki trošak koji utječe na konkurentnost naših poduzetnika na globalnom tržištu.“

>>>Umjesto 60, 387 milijuna eura za Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju: pravedna tranzicija

Ipak, dodao je da je pozitivno što se sredstva Fonda neće moći koristiti za „potporu gubitašima – gospodarskim subjektima koji u svakom slučaju ne bi mogli pozitivno poslovati“.

Po prijedlogu Komisije u Hrvatskoj će se Fond moći koristiti za pomoć dvjema regijama: Sisačko-moslavačkoj te Istarskoj županiji.

>>>‘Zelena tranzicija’ pogađa oko 7 posto zaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji: Komisija

Sokol je u priopćenju istaknuo da će tvrtke kao što je kutinska Petrokemija moći posegnuti za ovim sredstvima kako bi postigle zadanu ekološku razinu i povećale konkurentnost, ali i da će lokalna vlast imati na raspolaganju sredstva da se direktno pomogne građanima koji žive u energetskom siromaštvu.

>>>EP podržao čisti vodik kao zamjenu za fosilna goriva, okosnicu energetske budućnosti

Europski parlament na svojem portalu navodi da će se, ako se sredstva za Fond uvećaju nakon 31. prosinca 2024., na inicijativu Parlamenta uvesti „Mehanizam zelenog nagrađivanja”. Ta dodatna sredstva raspodijelit će se državama članicama, s time da će one koje brže smanjuju industrijske emisije stakleničkih plinova dobiti više sredstava.