Fond za pravednu tranziciju postaje ključni element kohezijske politike | EP

Zastupnici su spremni za početak pregovora s Vijećem o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju koji bi trebao ublažiti socijalni učinak ekologizacije gospodarstva.

Zastupnici su u srijedu 16. rujna s 417 glasova za, 141 protiv i 138 suzdržanih usvojili stajalište Parlamenta o Komisijinom prijedlogu o uspostavi FPT-a.

>>>Žustri, za oporavak značajan tjedan u Europskom parlamentu | najava

Parlament je zahtijevao da se za FPT namijene znatno veća sredstva iz proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. (25 milijardi EUR izraženo u cijenama iz 2018. u usporedbi s 11 milijardi EUR koje je predložila Komisija te samo 7,5 milijardi EUR oko kojih se usuglasilo Europsko vijeće). Taj bi iznos trebao biti dopunjen s 32 milijarde EUR u tekućim cijenama, kako je predloženo u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak.

Osim toga, zastupnici su potvrdili glavne odredbe iz nacrta preporuka Odbora za regionalni razvoj:

• pružanje potpore za ljude, gospodarstvo i okoliš,
• uspostava „Mehanizma za zeleno nagrađivanje”, koji omogućuje da se 18 % ukupnih sredstava FPT-a dodjeljuje državama članicama koje brže od drugih smanjuju emisije stakleničkih plinova,
• udio od 1 % ukupnog iznosa dodijelit će se otocima, a jednaki udio namijenjen je najudaljenijim regijama,
• stopa sufinanciranja do 85 % troškova za prihvatljive projekte diljem EU-a,
• mogućnost prijenosa sredstava iz drugih kohezijskih fondova na dobrovoljnoj osnovi,
• proširenje područja primjene fonda na mikropoduzeća, održivi turizam, socijalnu infrastrukturu, sveučilišta i javne istraživačke institute, tehnologiju za skladištenje energije, centralizirano grijanje s niskim razinama emisija, pametnu i održivu mobilnost, digitalne inovacije, uključujući digitalnu i preciznu poljoprivredu, projekte za suzbijanje energetskog siromaštva te kulturu, obrazovanje i razvoj zajednica,
• derogacija za ulaganja u aktivnosti povezane s prirodnim plinom za regije koje se uvelike oslanjaju na vađenje i izgaranje ugljena, lignita, naftnog škriljevca ili treseta, pod uvjetom da se takve djelatnosti smatraju „okolišno održivima” u skladu s Uredbom o taksonomiji te da ispunjavaju šest dodatnih kumulativnih uvjeta.

Nadalje, samo 50 posto planiranih sredstava bit će dodijeljeno zemljama koje se nisu obvezale poštovati nacionalne ciljeve o klimatskoj neutralnosti do 2050., sve dok ti ciljevi ne budu usvojeni.

Izjava

Izvjestitelj Manolis Kefalogiannis (EPP, GR) izjavio je sljedeće: „EU u okviru europskog zelenog plana želi provesti socioekonomsku preobrazbu regija koje se oslanjaju na fosilna goriva i industrije s visokim razinama emisija ugljika. Odbor za regionalni razvoj 6. srpnja je u cijelosti prihvatio nacrt izvješća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju. FPT će postati ključni element EU-ove kohezijske politike. Sad smo spremni za početak međuinstitucijskih pregovora. Osim toga, FPT će biti usko povezan s VFO-om za razdoblje 2021.–2027. i novim Instrumentom za oporavak (‘EU nove generacije‘)”.

Sljedeći koraci

Očekuje se brzi početak međuinstitucijskih pregovora o svim pitanjima osim o financijskoj omotnici, o kojoj će se dogovor tražiti u istodobnim pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru (VFO). 

Kontekst

Komisija je u siječnju objavila zakonodavni prijedlog o Fondu za pravednu tranziciju (FPT), prvi zakonodavni prijedlog o provedbi prioriteta utvrđenih u europskom zelenom planu. Nakon toga je krajem svibnja u izmijenjenom prijedlogu predložila znatno povećanje sredstava Fonda.

Kako bi se osiguralo da pregovori s Vijećem započnu što je prije moguće, Odbor za regionalni razvoj zatražio je da se o nacrtu izvješća i mandatu za pregovore izravno glasa na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. U skladu s člankom 71., ako Parlament u cjelini odbije odluku Odbora o stupanju u pregovore, o izvješću bi se moglo glasati samo na sljedećoj plenarnoj sjednici, čime bi se odgodili pregovori između Parlamenta, Vijeća i Komisije.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj