Žustra rasprava predsjedničkih kandidatkinja Marije Selak Raspudić i Ivane Kekin okupila je preko 250 studentica i studenata Fakulteta političkih znanosti (FPZG). Debatu su na samom kraju superizborne godine organizirali Gong, FPZG i Diplomatski klub FPZG-a kako bi studentice i studenti dobili odgovore pomoću kojih mogu donijeti informiranu odluku na predstojećim predsjedničkim izborima.
Svjetlana Knežević, zamjenica izvršne direktorice Gonga, uvodno je podsjetila da se Gong gotovo tri desetljeća bori za slobodne izbore, kao što inzistira na izgradnji aktivnog građanstva koje sudjeluje u društvu i demokraciji. Naglasila je kako moramo imati na umu da “izborne manipulacije ne nastaju u praznom prostoru, nego su uvijek dio nečije političke agende, iza njih stoje partikularni interesi”.
Kontrola informacija
Obje kandidatkinje za predsjednicu Republike Hrvatske otkrile su kako su u svom radu bile izložene dezinformacijskim kampanjama. Selak Raspudić je manipulacijom nazvala video objavljen na društvenim mrežama Ivane Kekin o tome koje su opozicijske stranke glasale protiv prijedloga zaključka Možemo! u Saboru kojim bi se spriječili slučajevi poput onoga nedavno uhićenog Vilija Beroša za privilegiju “6+6” saborske plaće. Nazvala je to poluinformacijom, jer video prikazuje i lik Selak Raspudić, a glasali su i drugi iz opozicije, kazala je, jer je smatrala da se privilegija treba ukinuti zakonom, a ne donošenjem zaključka.
Kao primjer dezinformacijske kampanje protiv sebe, Kekin je navela video na mrežama u kojem se tvrdi da skriva vilu u Istri, koju ona i suprug posjeduju, a koja je uredno prijavljena već godinama u njezinoj imovinskoj karticu. Razotkrivena joj je i adresa stana u kojem živi u Zagrebu, a policija ima ograničene mogućnosti tražiti od TikToka da ukloni sporni sadržaj. Za suprotstaviti se dezinformacijama u svijetu u kojem su društvene mreže sve moćnije Selak Raspudić smatra da treba ići primarno za time da građani i građanke sami prepoznaju poluistine i laži, jer – kaže – regulaciju već imamo. Kekin, međutim, smatra da se mora nastojati pronaći dovoljno snažnu regulativu.
“Vidjeli smo u nekoliko svjetskih kampanja koliko je teško staviti odgovornost na pojedinca da on razluči”, kazala je i podsjetila na najgore posljedice širenja lažnih vijesti iz Rusije uoči izbora i referenduma, poput Brexita, izbora u Slovačkoj i sl.
Financiranje i (ne)ovisnost medija, političko oglašavanje
Govoreći o ulozi medija, tzv. native oglašavanju u kampanjama i drugim izazovima s kojima se mediji suočavaju Selak je kazala da mediji ovise o kapitalu i o tome tko plaća oglašavanje: “Nije cenzura najveći problem nego autocenzura. Mnogi novinari izbjegavaju neke teme iz straha kakvu će reakciju na poslu to proizvesti. Mislim da treba poticati dobre novinare kojih ima u svakom mediju, kao i dobre političare.”
Kekin je rekla da svi od medija očekuju da budu neovisni čuvari demokracije, a oni moraju funkcionirati na tržištu sa svojim zadatostima: “Fake news dobiva na punoj snazi onda kad ih preuzmu mainstream mediji. A clickbait ih gura u to da ne provjeravaju objavljeni sadržaj”.
Govoreći o prikrivenom oglašavanju u izbornim kampanjama, Selak je rekla da je native oglašavanje veliki problem i da većina građana ne razlikuje sponzorirani od stvarnog političkog sadržaja: “To je ispisano jako sitnim slovima. U političkom oglašavanju treba biti pažljiv”.
“To mora biti tako regulirano da svakome bude jasno ako je nešto reklamni prostor. Native mora biti označen velikim slovima kao reklamni prostor”, smatra Kekin.
Izravnija demokracija
Govoreći o političkoj pismenosti i participaciji građana, Selak je kazala da bi zagovarala više referendumskog odlučivanja, izmjenu zakona koji bi zahtijevao manje potpisa za referendum, kao i više alata za sudjelovanje poput dopisnog, elektroničkog glasanja. Kekin je dodala da je za političku pismenost važno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja od osnovne škole.
Što se tiče ovlasti predsjednika, Kekin smatra da Milanović nije koristio mogućnosti koje mu Ustav pruža jer se previše bavio “smišljanjem životinjskih nadimaka” te da bi ona kao predsjednica više inicirala sjednice Vlade i Sabora. S druge strane, Selak ulogu predsjednice ne vidi u intervenciji prema Vladi i Saboru nego u snažnom glasu javnosti, u okupljanju stručnjaka i jačanju hrvatske vojske.
Selak smatra da je obvezni vojni rok hrvatska nužnost o kojoj treba odlučivati vojna struka, dok je Kekin kazala kako je protiv uvođenja vojnog roka.
Pravo žena na pobačaj
Na pitanje studenata kakav je njihov stav o pravu žena na pobačaj, Selak je rekla da zakonska zabrana pobačaja nije rješenje, ali i da je protiv toga da se Ustavom zaštiti. “Ne mislim da je pobačaj vrhunska društvena vrednota. To je nešto što se događa, što ne možemo zakonski zabraniti, ja sam za zaštitu kulture života”, kazala je Selak, na što je Kekin odgovorila: “Ne pričamo o tome je li pobačaj vrhunska vrijednost, nego o tome da je sloboda žene da bira i odlučuje o svom tijelu vrhunska vrijednost”.
Kekin je naglasila da je ustavna zaštita prava na pobačaj način za zaštitu žena od potencijalnih situacija u kojima bi neka politička opcija ušla u političku većinu i kroz nju pokušala inicirati zabranu. Dok je Selak ustvrdila da u Saboru ne postoji niti jedna politička stranka koja bi zagovarala zabranu, Kekin je kao takve navela nekoliko saborskih stranaka poput Mosta, DOMiNO, Domovinskog pokreta i Suverenista.
Dok bi za Kekin prva vanjskopolitička aktivnost bila inicijativa ka Vladi RH za priznanje Palestine, Selak tvrdi da preduvjeti za to ne postoje i da hrvatsko priznanje Palestine ne bi pomoglo na svjetskoj razini.
Debatu su u okviru projekta “FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti informacija i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija” organizirali FPZG i Gong. Projekt se bavi provjerom tvrdnji i izjava političara i političara, a tvrdnje provjeravaju studenti i studentice na novoosnovanoj stranici Fakta Politika. Tvrdnje provjeravaju u okviru kolegija na FPZG-u uz podršku svojih profesorica i profesora koji ih mentoriraju.
Piše: Gong
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.