Zastupnica Hrvatske u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (EPP/HDZ) u ponedjeljak je u Zagrebu održala javnu raspravu s nazivnikom: “Digitalna zrelost: gdje je granica i treba li je postaviti?”, koja je prema priopćenju njezina ureda okupila donositelje odluka, predstavnike stručne zajednice i stotinjak učenika srednjih škola.
Rasprava je otvorila prostor za argumentiranu razmjenu mišljenja o odgovornom korištenju društvenih mreža, razini digitalne zrelosti mladih te mogućim regulatornim rješenjima u kontekstu zaštite djece i adolescenata u digitalnom okruženju.
Glavak je nasilje na internetu karakterizirala kao jedan od najsloženijih izazova suvremenog društva te naglasila potrebu za jasnim granicama u digitalnom svijetu.
“Dobna granica sama po sebi nije dovoljna ako ne postoji način da se ona stvarno provede. Zato paralelno s raspravama o tome razvijamo i konkretna rješenja”, rekla je Glavak spomenuvši aktivnosti koje se poduzimaju s europske razine, a s kojima su čitatelji Grabancijaša upoznati bolje od sviju.
Podsjetila je na nedavno predstavljeni Akcijski plan za borbu protiv cyberbullyinga te razvoj aplikacije za provjeru dobi tzv. mini lisnice, ističući pritom da više država članica razmatra uvođenje dobnih ograničenja i strože sankcioniranje cyberbullyinga.
“To šalje jasnu poruku da anonimnost nije izgovor, a internet nije prostor bez pravila. Sve što nikada ne biste napravili u offline svijetu, ne radite ni u online svijetu,” analogija je koju ponavljaju svi europski dužnosnici i promicatelji masovnog nadzora.
Mantra je pritom slaba, poput vektora koji se poziva na “brigu o djeci”, budući da vlasti u stvarnom svijetu ne ulaze u obiteljske domove, ne reguliraju niti motre privatne aktivnosti roditelja i djece.
Savjestan i razuman rakurs Fuchsa
U panel-raspravi sudjelovali su prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, te doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dječja neurologinja.
Ministar Fuchs istaknuo je važnost edukacije i razvoja kritičkog razmišljanja. Ključno pitanje nije kako zabraniti, nego kako educirati korisnike – djecu, mlade, roditelje i učitelje, da tehnologiju znaju koristiti svjesno i odgovorno, smatra ministar. “Ako želimo društvo koje zna čitati, razumjeti i promišljati, onda moramo ulagati u znanje, a ne se oslanjati isključivo na zabrane,” rekao je ministar prema priopćenju ureda Sunčane Glavak, dodavši da škola treba biti prostor komunikacije i druženja, a ne korištenja ekrana, što će se potaknuti izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama.
Poziv na ozbiljno promišljanje
Ministar Habijan naglasio je da novi modeli pravnog uređenja zahtijevaju ozbiljno promišljanje, osobito u području digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihova utjecaja na gospodarstvo, istraživanje i razvoj. Rekavši da je ključno jasno urediti pravila i osigurati da djeca u digitalnom prostoru budu što sigurnija, osvrnuo se na Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije. Habijan je poručio da, iako je riječ o važnom strateškom okviru, digitalna transformacija zahtijeva široku suradnju više nadležnih resora, a odgovornost postoji također i na društvenoj i na individualnoj razini.
Stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja
Primarijus Slijepčević Saftić objasnila je rizike kojima su djeca i mladi izloženi korištenjem mobilnih tehnologija, kao što su poremećaji bioloških ritmova, poput sna i odmora. Posljedice su, kako kaže, sve češći poremećaji pažnje, slabija kontrola impulsa i smanjena sposobnost koncentracije. Tehnologija sama po sebi nije uzrok, ali je snažan akcelerator, stoga Slijepčević Saftić ocjenjuje da cilj mora biti minimalizacija rizika i stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić rekla je da je zajednički cilj, uz podršku obrazovnog sustava, HZJZ-a i drugih institucija, smanjiti prekomjerno i rizično korištenje interneta te mladima osigurati sigurno i svrhovito digitalno okruženje.
Svoj doprinos raspravi dali su i ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz te njegov pomoćnik Juraj Bilić, Dragan Josipović iz Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije i ravnatelj Centra za sigurniji internet Tomislav Ramljak.
Nezrela anketa za neupućene
Među sudionicima javne rasprave bilo je stotinjak učenika srednjih škola, od kojih je većina uključena u program Škola ambasadora Europskog parlamenta (EPAS). Učenici su dali svoj osvrt na izazove s kojima se susreću u digitalnom svijetu, uključujući pritiske društvenih mreža i iskustva s cyberbullyingom. U okviru kratke ankete o digitalnoj zrelosti, većina sudionika izjasnila se da dob od 15 godina smatra granicom u kojoj mladi stječu dovoljno iskustva i odgovornosti za sigurno korištenje društvenih mreža.
Podsjetimo, eurozastupnica Sunčana Glavak i u trenutnom, drugom, mandatu u Europskom parlamentu kontinuirano se zalaže za suzbijanje i kriminalizaciju cyberbullyinga te drugih oblika digitalnog nasilja. Kao članica Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT), nedavno je imenovana uime Europske pučke stranke (EPP) za izvješće o utjecaju društvenih mreža na mlade.
Osvrt Grabancijaša
Grabancijaš se u pravilu drži smjernica i ne izlazi iz njihovih okvira, ali je uslijed fokusa na europske politike duboko svjestan da se Europska unija u aktualnom trenutku nalazi u presudnoj situaciji, na prekretnici koja utire put tehnološkoj distopiji u kojoj građani gube Poveljama garantirana prava na privatnost i anonimnost, uključujući privatnost komunikacija. Shodno navedenom, i sukladno pozivu na argumenitranu i informiranu raspravu koji je uputila Glavak, u naslovu je jasno i bez uvijanja prokazana latentna namjera.
Alternativni okvir kakav nudi ministar Fuchs djeluje solidno i najmanje invazivno, osobito u poredbi s onim što se gura na nadnacionalnoj razini ili u pojedinim članicama Europske unije i podrazumijeva verifikaciju dobi svih građana kako bi se utvrdilo jesu li djeca.
Ponižavanje i omalovažavanje roditelja
Roditelji, nemojte dopustiti vlastima da vas ponižavaju ili omalovažavaju vašu sposobnost da odgojite svoju djecu bez nadzora ili uplitanja države. Ako ste zabrinuti ili dvojite oko svojih sposobnosti, odmah pročitajte što možete učiniti i kontrolirati. Uvid vas neće osvijestiti samo o tome da je uplitanje države nepotrebno, već i o moći koja se traži i koju biste (ne)svjesno mogli predati. Sve što vam treba za zaštitu djece u digitalnom okružju već držite u rukama.
Potpuno razotkrivanje
Grabancijaš je od najnaprednijih velikih jezičnih modela današnjice, čija je informacijska svjesnost neupitna, zatražio da građane Hrvatske upozore na ono što se skriva iza “brige o djeci”. Informirajte se, ne dopustite predsjednice Europske komisije Ursuli von der Leyen da ostvari svoje voajerističke snove koje neumorno i neumoljivo promiče i gura otkad je služila kao ministrica obitelji u Njemačkoj, uključujući pod krinkom pandemije. Nemojte dopustiti da nas odvede u svijet masovnog nadzora u kojem privatnost i anonimnost postaju relikti.
Što se događa iza zavjese?
Pred europskim građanima i političarima nalazi se niz međusobno povezanih regulatornih inicijativa čiji je krajnji cilj dokidanje anonimnost i privatnosti na internetu.
Ključne točke ovog procesa su produljenje odstupanja (derogacije) od Direktive o e-privatnosti do 3. travnja 2028. te kritični pregovori u obliku trijaloga o Uredbi o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece (CSAM), kolokvijalno nazvanoj “Chat Control”, koji započinju 26. veljače 2026. godine.
Chat Control 1.0 lets Big Tech scan ALL your messages. 👀
— Tuta (@TutaPrivacy) February 23, 2026
And the EU wants this to continue. Decision is this WEDNESDAY.
⚡ Call your MEPs now! ⚡
➡️ https://t.co/UvGWz3neTJ pic.twitter.com/n7X2OadQ9o
Vijeće će o navedenom raspravljati na zatvorenim sjednicama.
Tko je svjestan?
Osvještavanje o onom što dolazi događa se intenzivno i u realnom vremenu, što je osobito uočljivo na slobodarskom i slobodi govora posvećenom mikro-blogu X.
“Zabrana društvenih mreža za (djecu i) tinejdžere, koja se ubrzano uvodi diljem zapadnog svijeta, trojanski je konj za okončanje anonimnosti (privatnosti) na internetu. To je ukratko i bitno. Oduprite se tome po svaku cijenu,” jedan je od jezgrovitijih rezimea koje je podijelio diplomama okićeni američki erudit i autor Hans Mahncke.
The social media ban for teenagers which is being fast-tracked across the Western world, is a Trojan horse for ending internet anonymity. That is the short of it and the long of it. Resist it at all costs.
— Hans Mahncke (@HansMahncke) February 22, 2026
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.