Guverner Vujčić predstavio makroekonomske projekcije za 2023. | HNB

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, u ponedjeljak je na godišnjem brifingu s medijima predstavio makroekonomske projekcije za 2023. Kao članica Eurosustava, Hrvatska narodna banka dva puta godišnje sudjelovat će u izradi zajedničke projekcije Eurosustava zasnovane na zajedničkim pretpostavkama. HNB je već sudjelovao u netom završenom prosinačkom ciklusu izrade zajedničke projekcije (engl. Broad Macroeconomic Projection Excercise, BMPE), gdje je priložio projekciju domaćih makroekonomskih kretanja, koja je uključena u agregirane makroekonomske projekcije za europodručje. Zajedničke projekcije Eurosustava predstavlja dva puta godišnje (sredinom lipnja i sredinom prosinca) čelna osoba Europske središnje banke, nakon čega će guverner HNB-a domaću javnost izvijestiti o makroekonomskim projekcijama za Hrvatsku i ključnim projekcijama za europodručje. Usto, HNB će izvješćivati javnost o odlukama i najavama budućeg djelovanja Upravnog vijeća Europske središnje banke, u čijem će radu od početka sljedeće godine sudjelovati i guverner HNB-a.

Kontrakcija

Nakon što se hrvatsko gospodarstvo tijekom prve polovine 2022. uspješno odupiralo učincima snažnog rasta cijena sirovina i energenata te narušenim globalnim lancima opskrbe zbog ruske invazije na Ukrajinu praćenih pooštravanjem monetarne politike velikog broja središnjih banaka i pogoršanjem globalnih uvjeta financiranja, u drugom se polugodištu ti čimbenici počinju sve više odražavati na domaću gospodarsku aktivnost. Tako je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju 2022., unatoč snažnoj inozemnoj potražnji u segmentu usluga, zabilježilo blagu kontrakciju u odnosu na prethodno tromjesečje, a godišnja stopa rasta realne aktivnosti usporila se na 5,2%. Uvažavajući povijesna ostvarenja i ocjene za četvrto tromjesečje tekuće godine, u kojem se očekuje nastavak usporavanja gospodarske dinamike, realni BDP na razini cijele 2022. godine mogao bi se povećati za 6,3%. U 2023. rast realnog BDP-a mogao bi se snažno usporiti na 1,4%, potražnje izložene negativnim utjecajima geopolitičke nestabilnosti i razmjerno naglašenoj projiciranoj inflaciji. Tako se u 2023. godini očekuje blagi godišnji pad ukupnoga hrvatskog izvoza i usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija.

Primjetno viša inflacija

Inflacija potrošačkih cijena mogla bi se na razini cijele 2022. snažno ubrzati na 10,6% (mjereno za zemlje europodručja usporedivim odnosno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena). Ubrzavanje rasta cijena pritom ponajprije odražava iznimno visoke cijene energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu, a u istom su smjeru djelovali i pritisci proizašli iz još uvijek prisutnih zastoja u globalnim lancima nabave. Ubrzavanju inflacije također je pridonijela snažna potražnja za uslugama nakon ukidanja epidemioloških mjera, u uvjetima nedostatka kvalificirane radne snage i rasta plaća u ugostiteljstvu.

>>>Inflacija cijena u RH dosegla novi povijesni vrhunac | studeni 2022.

Nasuprot tome, intenzitet ubrzavanja inflacije donekle je bio ublažen ograničavanjem cijena nekih energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda. Upravo su naglašen rast turističke potražnje nerezidenata u Hrvatskoj, snažniji gospodarski oporavak, manja konkurencija na domaćem tržištu te razlike u strukturi potrošačke košarice s većim udjelom hrane i usluga smještaja tijekom 2022. rezultirali primjetno višom inflacijom u Hrvatskoj nego u europodručju. U 2023. očekuje se usporavanje inflacije na 7,5%. Takva se očekivanja zasnivaju na nastavku slabljenja tekućih inflatornih pritisaka, što se može povezati s očekivanim dodatnim pojeftinjenim sirove nafte i drugih sirovina, uz iščezavanje statističkog učinka ovogodišnjega znatnog poskupljenja velikog broja dobara i usluga.

Kada je riječ o projekcijama za europodručje, rast realnog BDP-a u cijeloj 2022. mogao bi iznositi 3,4% te se zamjetno usporiti na samo 0,5% u 2023. godini. Pritom bi kraj tekuće i početak sljedeće godine mogli biti obilježeni relativno kratkim razdobljem recesije. Na projiciranu gospodarsku dinamiku europodručja, kao i u slučaju Hrvatske, ključno utječu kretanja u globalnom okružju, energetska kriza, visoka neizvjesnost i pogoršani uvjeti financiranja.

>>>Tehnička recesija u Hrvatskoj i crni labudovi u novom osvrtu Šonje

Eurosustav očekuje da bi prosječna inflacija u europodručju u sljedećoj godini mogla iznositi 8,4%. U nastavku projekcijskog horizonta projekcije inflacije zamjetno su revidirane naviše pa se, uz naglašene negativne rizike, u 2023. sada očekuje stopa harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena od 6,3%, uz daljnje postupno snižavanje i približavanje ciljanoj vrijednosti do kraja projekcijskog horizonta.

Poskupljenje novca

Kada je riječ o odlukama sa sastanka Upravnog vijeća Europske središnje banke održanog 15. prosinca 2022., Vijeće je odlučilo povećati ključne kamatne stope za 50 baznih bodova.

>>>Nove projekcije ECB-a sugeriraju postojaniju inflaciju u eurozoni

U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja od 21. prosinca 2022. iznosit će 2,50 %, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,75%, a kamatna stopa na novčani depozit 2,00%.

>>>ECB dogovorio štancanje dodatnih 600 milijardi eura, ukupno 1.35 bilijun: PEPP

Upravno vijeće najavilo je i daljnje znatnije povećanje kamatnih stopa postojanom dinamikom. Ključni čimbenici koji su utjecali na prošlotjednu odluku i najave Vijeća odnose se na i nadalje znatno povišenu inflaciju kao i na predviđanja da bi ona mogla ostati iznad ciljane razine do kraja projekcijskog horizonta bez dodatnih mjera monetarne politike. Upravno vijeće raspravljalo je i o načelima normalizacije bilance Eurosustava, pri čemu će se od ožujka 2023. godine program kupnje vrijednosnih papira (engl. Asset Purchase Programme, APP) smanjivati umjerenom i predvidivom dinamikom, dok će se dospjele glavnice vrijednosnih papira kupljenih u hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. Pandemic Emergency Purchase Programme, PEPP) fleksibilno reinvestirati barem do kraja 2024.

Pratite nas na Google vijestima

Piše: HNB