Film “H-8” redatelja Nikole Tanhofera iz 1958. u najnovijem, trećem izboru kritičara proglašen je najboljim hrvatskim igranim filmom svih vremena, najbolji dokumentarni film je “Od 3 do 22” Kreše Golika (1966.), a najbolji animirani “Surogat” Dušana Vukotića iz 1961.
“U obzir su došli svi filmovi nastali u proteklih 75 godina, od ‘Lisinskog’ iz 1944. do naslova iz 2019., ukupno nešto vise od 400-tinjak njih čiji je većinski producent iz naše zemlje. U anketi je sudjelovalo 38 osoba, oba spola iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule, raznih generacija i kritičarskih senzibiliteta pa i svjetonazora”, ističe filmski publicist i organizator izbora Veljko Krulčić.
>>>Gubitak Europe i prvaci hrvatskog box officea u retrospektivi filmske 2019.
Dodaje da svaka uređena kinematografija povremeno napravi svoju “inventuru”, a kako je prolaskom desetljeća snimljeno na stotine novih filmova, tako se i organiziraju, odnosno reaktualiziraju izbori najboljih ostvarenja u povijesti kinematografije, uključivši i hrvatske.
Hrvatska kinematografija solidna, ali daleko od uređenosti i transparentnosti
Ocjenjuje i kako, s obzirom na novac kojim godišnje raspolaže, hrvatska kinematografija ide u red više nego solidnih u odnosu na bogatije kinematografije u okruženju, ali je od uređenosti i transparentnosti, nažalost, udaljena svjetlosnim godinama.
Dosad su bila organizirana tek dva izbora za najbolji hrvatski film svih vremena – 1989/1990. od strane Društva filmskih radnika Hrvatske i lista Vjesnik i 1999/2000. u organizaciji filmskog magazina “Hollywood”. U prvom izboru sudjelovalo je 28 filmskih kritičara, a u drugom njih 44.
>>>Petnaesta festivalska nagrada za Aleksi, dugometražni prvijenac Barbare Vekarić
“Činjenica da ni HAVC niti Hrvatska kinoteka, društva redatelja i filmskih radnika nisu pokazali ni mrvicu želje niti ambicije da organiziraju izbor najboljih hrvatskih filmskih ostvarenja ‘all time’ potaknula me je da među filmskim kritičarima i stručnjacima napravim tu vrstu vrijedonosne inventure”, zaključuje Krulčić.
U odnosu na prethodna dva izbora, na kojima je za najbolji hrvatski film od kritičara bio izabran “Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika iz 1970., došlo je do bitne promjene – titulu je preuzeo “H-8”, a na drugo mjesto probio se “Rondo” Zvonimira Berkovića iz 1966.
Slijede “Tko pjeva zlo ne misli”, “Lisice” Krste Papića, “Breza” Ante Babaje, “Ritam zločina” Zorana Tadića i “Ne okreći se sine” Branka Bauera. U prvih deset najboljih izabrani su i “Kaja, ubit ću te”, Vatroslava Mimice, “Koncert” Branka Belana i kao najnoviji film “Što je Iva snimila 21. listopada 2003.” Tomislava Radića iz 2005.
>>>Kulenović i Ferić najavili ‘otočki’ triler o ubojstvu transseksualne prostitutke u ratnim 90-ima
“Lista 10 najboljih pokazuje apsolutnu dominaciju filmova iz tzv. socijalističke kinematografije, tek na desetom mjestu se nalazi naslov snimljen nakon 1991.”, ocjenjuje Krulčić. Najavio je i da će, kao organizator izbora, Ministarstvu kulture i medija i HAVC-u predložiti da se 100 najboljih ostvarenja proglasi “igranim filmovima od nacionalnog značaja”, odnosno da ih se proglasi za “nacionalno kulturno dobro”.
Redoslijed prva tri dokumentarca identičan posljednjoj anketi
U izboru najboljeg hrvatskog dokumentarca u obzir su došli apsolutno svi dokumentarni filmovi, od onih najkraćih do dugometražnih, uključujući i one snimljene za televiziju i eksperimentalne.
Dokumentarce koji su nastali i u razdoblju Kraljevine Jugoslavije, kinematografije tzv. NDH, socijalističke kinematografije te u samostalnoj Hrvatskoj. Uvjet je bio da se radi o dokumentarcima čiji je producent iz Hrvatske, ističe Krulčić. Od posljednje (ujedno i prve takve) ankete ikad napravljene u hrvatskoj kinematografiji prošla su puna dva desetljeća. Tada su kritičari kao tri najbolja dokumentarca izabrali “Od 3 do 22”, Kreše Golika (1966) , “Mala seoska priredba” Krste Papića (1971) i “Druge” Zorana Tadića iz 1972.
U međuvremenu ukus kritičara, bez obzira na mijene i nove generacije kritičara, nije se bitno promijenio što se tiče liste 10 najboljih. Redoslijed prva tri naslova u najnovijem izboru identičan je redoslijedu iz ankete iz 1999/2000. Slijede “Specijalni vlakovi” Krste Papića, “Recital” Petra Krelje, “Kad te moja čakija ubode” Krste Papića, i “Srbenka” Nebojše Slijepčevića. U top 10 ušli su i “Dobro jutro” i “Tijelo” Ante Babaje i “Skopje ’63” Veljka Bulajića.
U izboru se ističe da su čak tri filma Krste Papića među šest najboljih hrvatskih dokumentaraca, a dva naslova Ante Babaje se nalaze na listi 10 najboljih. Osam filmova s liste pripada korpusu socijalističke kinematografije, a dva naslova su snimljena nakon 1991. Dokumentarac iz najnovije produkcije “Srbenka” plasirao se na sedmo mjesto.
>>>Najavljen je reboot filma s majstorski ‘what da fuck’ završetkom | The Others
Krulčić ističe da će, slično kao i za igrane filmove, Ministarstvu kulture i medija i HAVC-u predložiti da se 50 najboljih proglasi “dokumentarnim filmovima od nacionalnog značenja”, odnosno za “nacionalno kulturno dobro”.
Značajna promjena na listi animiranog filma
U izboru najboljeg animiranog filma došlo je do značajne promjene, za razliku od posljednje ankete iz 1999/2000 kada je “Satiemania” Zdenka Gašparovića bila prva, u posljednjem izboru najbolji hrvatski animirani film svih vremena je Oscarom nagrađen “Surogat” Dušana Vukovića iz 1961.
Slijedi “Tup – tup” i “Idu dani” Nedeljka Dragića, “Doh Kihot” Vlade Kristla i tek onda kultni “Profesor Baltazar” animirani serijal koji potpisuju Grgić, Kolar i Zaninović. Top deset zaključuju “Samac” Vatroslava Mimice, “Riblje oko” Joška Marušića, “Mačka” Zlatka Boureka i “Maska crvene smrti” Pavla Štaltera i Branka Ranitovića.
Riječ je o apsolutnoj dominacija ostvarenja iz razdoblja “socijalističke” kinematografije. Na listi 20-najboljih nema ni jednog naslova nastalog nakon 1991, ističe Krulčić, dodajući potrebu da se 50 najboljih proglase “animiranim filmovima od nacionalnog značenja” odnosno za “nacionalno kulturno dobro”.
>>>Besplatne animirane poslastice Zagreb filma i Bonobostudia na YouTubeu/Vimeu: #QuarantineLife
U ovoj anketi su, doznaje Hina, sudjelovali neki od najznačajnijih filmskih kritičara i stručnjaka, a među njima i Nenad Polimac, Jurica Pavičić, Željko Luketić, Boško Picula, Daniel Rafaelić, Tomislav Kurelec, Alemka Lisinski i Hrvoje Pukšec.
Krulčić najavio je i kako će od 30. studenoga do 6. prosinca biti održana revija najboljih hrvatskih filmova u kinu Tuškanac (po 10 iz svake kategorije). Anketa će biti objavljena na webu, a na osnovu ankete planira napraviti i knjigu, kao dokument za povijest.
Pratite nas na Google vijestima
