Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio prvu procjenu kretanja potrošačkih cijena u siječnju 2024. godine koja potvrđuje da inflatorni pritisci u Hrvatskoj popuštaju sporije nego u drugim članicama europodručja.
DZS je izvijestio da su cijene u siječnju u prosjeku porasle za 4.1% u poredbi s istim mjesecom 2023. godine, dok su na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2023. u prosjeku bile niže za 0.4%.
Promatrano prema glavnim sastavnicama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 6.1%, za Usluge 5.9%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 3.0% te za Energiju -0.6%.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Hrana, piće i duhan, za 1.1%, te Usluge, za 0.7%, dok je pad stope procijenjen za sastavnice Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 3.1%, te Energija, za 0.6%, rezimirali su iz DZS- a koji će konačni indeks za siječanj objaviti 22. veljače.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković neposredno je pozdravio podatke.
“Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), inflacija je u siječnju usporila na 4.1 posto na godišnjoj razini, što je najniža stopa inflacije još od listopada 2021. Uz snažne mjere Vlade štitimo standard hrvatskih građana i nastavljamo trend smanjenja inflacije,” napisao je na društvenom mikroblogu X.
Inflacija u Hrvatskoj pada uočljivo sporije nego u drugim članicama monetarne unije, što je bilo vidljivo u studenom i prosincu (vidi povezane vijesti). Među faktorima koji utječu na takvu dinamiku je usvajanje eura, odnosno ping-pong poslodavaca i trgovaca u rastu cijena i plaća, relativno raskošna fiskalna politika koja uključujuće višekratna “jednokratna” primanja za umirovljenike i roditelje.
Najave i htijenja vlade o daljnjoj kupnji socijalnog mira ususret nacionalnim i nadnacionalnim izborima koje uključuju povećanja minimalne plaće i izlazak u susret zahtjevima za korekcijom plaća u javnom sektoru izgledno će cijene u Hrvatskoj nastaviti podgrijavati do druge polovice godine, ili, ukoliko se tijekom turističke sezone vrati poljuljano samopouzdanje europskih potrošača i dulje.
Komentari ministra Habijana
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan u izjavi nije prepoznao navedene čimbenike i pritiske.
“Ono što smatram bitnim istaknuti, ovo je najniža stopa inflacije još od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3.8%. I također, ono što je dobar pokazatelj, jest da taj trend nastavljamo već četrnaesti mjesec zaredom.”
Ministar je također naveo da je inflacija u Hrvatskoj niža nego u 10 ostalih članica europodručja iako je nejasno na što je točno mislio, budući da je prema preliminarnim podacima europskog statističkog ureda, Eurostata, jedina nacija s većom stopom rasta cijena u siječnju bila Estonija.
Habijan je također pozdravio naznake deflacije, odnosno procjene Europske komisije da bi godišnja inflacija u 2024. mogla iznositi 2.4% i potom u 2025. pasti na 1.6%, ispod 2% koje Europska središnja banka (ECB) cilja u srednjem roku.
Ministar je rekao da su jedine dvije zemlje koju očekuju slični deflatorni trendovi Finska i Švedska koja je sačuvala monetarni suverenitet i nacionalnu valutu.
Sporo hlađenje jezgre
Inflacija u europodručju u siječnju se spustila na 2.8%, sa 2.9% u prosincu, što ponovno bodri očekivanja da bi ECB popuštanje monetarne politike mogao započeti s proljećem.
Scenarij ipak ostaje neizvjesnim jer se od ECB-a pažljivo motrena temeljna inflacija iz koje su isključene nepostojne cijene hrane i energenata u siječnju ohladila sporije od očekivanja, sa 3.4% u prosincu na 3.3% u siječnju – u poredbi s 3.2% koliko je iznosio konsenzus u očekivanjima analitičara u anketama Reutersa.
Nesigurnosti pridonosi i kretanje cijena u dominantnom uslužnom sektoru europodručja koje su u siječnju na godišnjoj razini porasle za 4%, što sada tvrdoglavo čine treći mjesec zaredom.
“Iako su ukupna i temeljna stopa inflacije u eurozoni pale, kreatori politike vjerojatno će biti zabrinuti da je dezinflacija u sektoru usluga zaustavljena,” komentirao je Jack Allen-Reynolds, ekonomist konzultantske tvrtke Capital Economics, u bilješci za klijente koju je prenio Financial Times.
Isti izvor bilježi da su prinosi na državne obveznice u četvrtak porasli, što sugerira da su investitori procijenili kako podaci umanjuju izglede za skorašnju korekciju referentnih kamatnih stopa.
U nastavku pročitajte komentar HNB-a.
Komentar o kretanju inflacije u siječnju 2024.
Trend usporavanja inflacije u Hrvatskoj se nastavio i početkom ove godine. Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u siječnju se znatno smanjila (na 4,8% s 5,4% u prosincu) (Slika 1.), a usporavanje temeljne inflacije (koja ne uključuje cijene energije i hrane) je u siječnju bilo još izraženije (na 5,2% sa 6,1% u prosincu). Usporavanje inflacije je posljednjih mjeseci široko rasprostranjeno, tj. obuhvaća sve glavne komponente inflacije (osim energije) te odražava zamjetno popuštanje tekućih inflacijskih pritisaka od jeseni prošle godine, u uvjetima slabljenja utjecaja prošlih šokova (porasta cijena energenata i drugih sirovina, poremećaja u lancima nabave te povećanja potražnje zbog ponovnog otvaranja gospodarstva). U okružju niskih tekućih inflatornih pritisaka godišnja stopa inflacije se kontinuirano usporava pod utjecajem povoljnih baznih učinaka, odnosno postupnog isključivanja neuobičajeno visokih mjesečnih stopa inflacije s kraja 2022. i početka 2023. godine (Slika 2.). U siječnju je bilo osobito izraženo smanjenje inflacije cijena usluga (na 7,3% s 8,1% u prosincu 2023.) budući da su u siječnju 2023., nakon uvođenja eura, cijene određenih usluga porasle nešto više nego što je uobičajeno. Usporavanju ukupne inflacije u siječnju 2024. znatno je pridonijelo i smanjenje inflacije cijena industrijskih proizvoda (na 2,6% s 3,7%). Usto, nešto se usporila i inflacija cijena hrane (na 6,2% sa 6,5% u prosincu). Nasuprot tome, inflacija cijena energije u siječnju se blago povećala (na –0,3% s –0,5% u prosincu), ali je i dalje negativna.
Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u siječnju se usporila na 4,1%, s 4,5% zabilježenih u prosincu. Nakon ubrzanja u prosincu, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om se, prema prvoj procjeni Eurostata, u siječnju blago usporila (na 2,8% s 2,9% u prosincu). Usto, temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane) u europodručju se nastavila usporavati te se s razine od 3,4% u prosincu spustila na 3,3% u siječnju. Intenzitet usporavanja inflacije u europodručju donekle je ublažilo ukidanje fiskalnih mjera potpore kućanstvima koje su za cilj imale ublažavanje učinaka prijašnjeg porasta cijena energenata.
Zamasi ukupne i temeljne inflacije (tromjesečne stope promjene na godišnjoj razini) u siječnju su se smanjili (Slika 3.) zahvaljujući osjetno slabijem zamahu svih glavnih komponenata inflacije (osim usluga) (Slika 4.). Svi pokazatelji zamaha inflacije posljednjih su mjeseci ispod razine svojih dugoročnih prosjeka. Tako je, primjerice, zamah temeljne inflacije u posljednja tri mjeseca bio osjetno niži od 1% te ispod svog dugoročnog prosjeka koji je u razdoblju prije pandemije (2000. – 2019.) iznosio 1,7%.
Tijekom ove godine očekuje se nastavak usporavanja inflacije pa bi u prosjeku mogla iznositi 4,0%. Pritom se očekuje smanjenje inflacije cijena svih glavnih komponenata, ponajviše hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije, hrane i drugih sirovina na cijene dobara i usluga. Istovremeno bi inflatorni pritisci proizašli iz očekivanog snažnog rasta plaća i solidne potražnje donekle mogli ublažavati intenzitet smanjivanja inflacije.
Inflacija u Hrvatskoj
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.