Prema u utorak objavljenoj prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom su porasle za 3.8% u poredbi s istim mjesecom lani.
Cijene su na mjesečnoj razini, u poredbi s listopadom, bile veće za 0,6%.
Najveći pritisak i dalje stiže iz sektora usluga u kojem su se cijene na godišnjoj razini zagrijale za 6.6%. Cijene energije veće su za 5.3%, a za hranu, piće i duhan za 4.1%.
Indeks industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u studenom se smrznuo i na godišnjoj razini pao za -0.1%.
Inflacija u komponentni Energija na mjesečnoj se razini, u poredbi s listopadom, povećala za 3.6%. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle su za 0.1%, dok su cijene Usluga te Hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.
Detalje prelistajte u izvješću DZS-a.
Hrvatska je zajedno s Estonijom u studenom i prema do sad dostupnim podacima Eurostata ostala na vrhu kao neslavni doprvak inflacije u europodručju.
Prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, stopa je na godišnjoj razini iznosila 4.3%.
Fokus na jezgri
Hrvatska narodna banka (HNB) u komentaru podcrtava neugodno kretanje temeljne inflacije iz čijeg su izračuna isključene nepostojane cijene energije i hrane i koja služi kao jedan od temelja za donošenje odluka o monetarnoj politici koje su zajedno s monetarnim suverenitetom predane Europskoj središnjoj banci (ECB).
Postojano pregrijavanje jezgre ukazuje na čvrstinu i “ljepljivost” inflatornih pritisaka u uslugama i proizvodnji neenergetskih industrijskih dobara.
Kako možete promotriti u tablicama temeljna inflacija u Hrvatskoj tijekom cijelog promatranog razdoblja ostaje znatno iznad prosjeka europodručja, s razlikom koja se kretala od 1.4 do 2.0 postotna boda.
Postojanost pritiska uvjetovana je snažnim rastom plaća i potražnje, ali i ne nužno održivim napuhavanjem cijena u uslužnom sektoru uz osobito značajan utjecaj turizma.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.