Inflacija u europodručju u rujnu se popela na najviše visine u 13 godina uz naznake daljnjeg otimanja, izazivajući gledišta guvernera vodećih središnjih banaka da su aktualni inflacijski pritisci privremenog karaktera.
Potrošačke cijene u 19 članica eurozone u rujnu su na godišnjoj razini ubrzale na 3.4%, nakon 3% u mjesecu prije. Riječ je o najvećoj stopi od rujna 2008. godine i početka financijske krize.
>>>Cijene plina porasle za više od 300%, ‘inflacijski šok’ uvršten u dnevni red EU lidera
Izvješće Eurostata otkriva da su perjanice pritiska cijene energije, dobrim dijelom uvjetovane prošlogodišnjim urušavanjem cijena nafte, ali i aktualnim, uglavnom neočekivanim remećenjima opskrbnih lanaca širom svijeta.
Izdvojene, cijene trajnih dobara u rujnu su poskupjele za 2.3% u odnosu na kolovoz.
Reuters piše da bi cijene plina koje su otišle u nebo, pomama za ugljenom u Kini i Indiji i veliko remećenje u transportu ove godine inflaciju u europodručju mogle natjerati do 4%, dvostruko više od razine koju u srednjem roku cilja Europska središnja banka (ECB).
Podcjenjivanje rizika
Iako guverneri vodećih središnjih banaka drže da je inflacija privremena, poremećaji u lancima opskrbe naizgled postaju sve teži, ponegdje i akutni.
ECB u posljednjim mjesecima postojano projicira nagli pad cijena u prvoj polovici iduće godine i nastavak višegodišnjeg trenda inflacije ispod ciljanih 2%. Predsjednica banke Christine Lagarde ovog je tjedna izmijenila ton pa signalizirala oprez i pozvala na strpljivost.
>>>Prpošna inflacija u europodručju zaziva stezanje – veliku korekciju
Rastuća većina tržišnih ekonomista istovremeno mijenja svoja gledišta i drži da središnje banke podcjenjuju inflacijske rizike.
“Mislimo da postoje velike šanse da je ta inflacija manje prolazna nego što to sugeriraju sve središnje banke, uključujući ECB,” rekao je ekonomist BNP Paribas Luigi Speranza. “Potrošači bi mogli početi zahtijevati veće plaće, a korporacije im izaći u susret temeljem toga što bi veće troškove mogle prenijeti na konačne cijene.”
>>>ECB ubrzao štancanje novca u ožujku s lavovskim fokusom na Njemačku | PEPP
Izvješće Eurostata bilježi i rast “bazne inflacije” iz koje su isključene nepostojane cijene hrane i energije, s 1.6% na 1,9%.
Europska središnja banka će unutar izvanrednog pandemijskog (PEPP) do ožujka iduće godine naštancati ukupno 1.85 bilijun eura.
Pratite nas na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
[…] stiže u kritičnom trenutku za Europu gdje su cijene energije u rujnu stopu inflacije gurnule na najviše razinu od 2008. godine. Pojedine vlade udar na ranjivo stanovništvo ublažavaju izvanrednim mjerama, a situacija je […]