Svakog 23. kolovoza prisjećamo se milijuna žrtava svih totalitarnih režima.
Potpisivanjem pakta Molotov-Ribbentrop između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza tog je dana 1939. započelo mračno razdoblje europske povijesti. U tom razdoblju građani nisu bili slobodni donositi svoje odluke niti su mogli utjecati na političke izbore. U toj se Europi o slobodi i demokraciji moglo samo sanjati.
Slobodna Europa nije samorazumljiva, već je naš svjesni izbor svakog dana.
Deseci milijuna osoba deportirani su, mučeni i ubijeni u totalitarnim režimima u Europi. Zbog te okrutnosti, neslobode i nepoštovanja temeljnih prava više naraštaja u nekim dijelovima Europe nikad nije imalo priliku uživati u slobodi i demokraciji.
Ove godine obilježavamo i 30 godina otkako su u 1989. građani srednje i istočne Europe ustali i probili željeznu zavjesu te tako pospješili njezin pad. Zahvaljujući hrabrim inicijativama građana sloboda i demokracija vratile su se u cijelu Europu.
Oni su pridonijeli prevladavanju podjela i ujedinjenju Europe. Riječ je, dakle, o zajedničkom europskom nasljeđu koje svi moramo cijeniti, njegovati i braniti.
Od 1939. je prošlo 80 godina i naraštaj koji je doživio pošast totalitarizma nestaje – živuća povijest postaje pisana povijest. Ta sjećanja zato trebaju nastaviti živjeti kako bi nadahnula i usmjerila nove naraštaje u obrani temeljnih prava, vladavine prava i demokracije. Od toga smo sazdani. Zajednički pružamo otpor totalitarnim i autoritarnim režimima svih vrsta. Slobodna Europa nije samorazumljiva, već je naš svjesni izbor svakog dana.
Kontekst
Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez potpisali su 23. kolovoza 1939. pakt Molotov-Ribbentrop, koji je podijelio srednju i istočnu Europu i doveo do kršenja temeljnih prava desetaka milijuna osoba u jednom od najmračnijih razdoblja našega kontinenta. Mnogi su Europljani i nakon kraja Drugog svjetskog rata desetljećima živjeli u totalitarnim režimima.
Prosvjed pod nazivom Baltički put održan je 23. kolovoza 1989., na 50. godišnjicu potpisivanja pakta Molotov-Ribbentrop. Građani baltičkih zemalja oblikovali su 600 kilometara dug ljudski lanac preko čitave Estonije, Latvije i Litve. Bio je to miran prosvjed koji je ujedinio te tri zemlje u borbi za slobodu.
>>>Obljetnica završetka 2. svjetskog rata: Vlada odala počast žrtvama fašizma, nacizma i komunizma
Ove godine obilježava se i 30. godišnjica Paneuropskog piknika, mirovnog prosvjeda održanog 19. kolovoza 1989. u mađarskom gradu Sopronu u blizini granice s Austrijom. U organizaciji vlasti tih dviju zemalja građani su se okupili oko granične ograde kako bi pokazali solidarnost i prijateljstvo. Paneuropski piknik jedan je od događaja u 1989. koji su utrli put ujedinjenju i pridonijeli padu željezne zavjese.
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.