Iako su političke stranke, posebno one zastupljene u Hrvatskom saboru, sve urednije u vođenju poslovnih knjiga i poslovanju općenito, prostora za poboljšanje još ima, pokazuje izvješće o financijskoj reviziji 45 stranaka koju je obavio Državni ured za reviziju.
Ured je pregledao financijske izvještaje i poslovanje 19 stranaka koje su zastupljene u Saboru i 26 koje nisu, a ocjenjivao ih je u dvije ‘kategorije’ – financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja s propisima.
Za prvu je dao 27 bezuvjetnih i 18 uvjetnih mišljenja, za drugu 37 bezuvjetnih i osam uvjetnih mišljenja.
Velike stranke uredne
Velike stranke, poput HDZ-a, SDP-a i Mosta dobile su bezuvjetna mišljenja u obje kategorije, stranka Milana Bandića dobila je uvjetno mišljenje za financijske izvještaje, bezuvjetno za usklađenost poslovanja.
>>>Kuščević: ne trebamo donacije, imamo prihode od članarina, vijećničkih i saborskih tijela
Na popisu stranaka koje su dobile uvjetna mišljenja u obje kategorije su Blok umirovljenici zajedno (BUZ) HSP, HSP-AS, Nova Ljevica, Zeleni savez, dakle stranke koje nisu zastupljene u Saboru.
Kod najvećeg broja stranaka, Ured je utvrdio nepravilnosti i propuste u računovodstvenom poslovanju, ustrojavanju i vođenje poslovnih knjiga, evidentiranju poslovnih događaja, popisu imovine i obveza.
>>>Gong aplikacijom ogolio financiranje i troškove predizbornih kampanja do zadnjeg detalja
Sve su stranke, utvrdio je Ured, sastavile i u roku mu dostavile godišnje financijske izvještaje s prilozima, no podaci u izvještajima pojedinih stranaka nisu točni i istiniti te istovjetni podacima u poslovnim knjigama (BUZ, Glas, HKS, HSP, HSS, Neovisni za Hrvatsku), zbog čega ne pružaju objektivnu i realnu sliku financijskog položaja stranke.
Prihodi 45 revizijom obuhvaćenih stranka iznosili su 112, 5 milijuna kuna, a rashodi 89 milijuna, pa je višak na koncu 2018. iznosio oko 23, 5 milijuna. Pozitivno je poslovalo 36 stranaka, a s manjkom devet.
>>>Blokirani i još dvije stranke suočeni s kaznama od 10 do sto tisuća kuna: financijska izvješća
Kad je riječ o vođenju poslovnih knjiga, Ured je našao nepravilnosti kod 16 stranaka, među njima i kod HSS-a, HSU-a, Neovisnih za Hrvatsku, Stranke rada i solidarnosti, Živog zida. Utvrdio je da nisu ustrojile pojedine pomoćne knjige ili su poslovne događaje evidentirale bez vjerodostojne dokumentacije, a pojedini rashodi nisu evidentirani u izvještajnom razdoblju na koje se odnose. itd.
HSP nije vodio evidenciju o članarinama
Političkoj stranci HSP, koja nije vodila evidenciju ni izdavala potvrde o primljenim članarinama, Ured je naložio da to radi.
Kod Abecede demokracije i SDA Hrvatske utvrđeno je kako na pojedinim računima dobavljača nije navedena aktivnost za koju je račun sastavljen. Kod Abecede i BUZ-a utvrđene su nepravilnosti i propusti kod obračuna putnih naloga za službena putovanja, neki nemaju svrhu putovanja, za neka nisu sastavljena izvješća o službenom putovanju.
Financijska revizija političkih stranaka, koju Ured radi svake godine, dobra je prilika za uvid u njihovu financijsku, manje vidljivu stranu.
>>>Revizori rezervirani oko vjerodostojnosti financijskih izvještaja trećine tvrtki uvrštenih na ZSE
Prihodi 45 revizijom obuhvaćenih stranka iznosili su 112, 5 milijuna kuna, a rashodi 89 milijuna, pa je višak na koncu 2018. iznosio oko 23, 5 milijuna. Pozitivno je poslovalo 36 stranaka, a s manjkom devet.
U prvoj su skupini bili HDZ (12,8 milijuna), SDP (3,9 milijuna) IDS (1,6 milijuna) itd., s ‘minusom’ su završili Hrast (22 tisuće kuna), HSLS (47 tisuća), Most (15.700), SDSS (180 tisuća).
Zaposlenih manje, trošak gotovo isti
Kao i prijašnjih godina, glavninu stranačkih prihoda činili su prihodi iz državnog i lokalnih proračuna, stranke su imale manje zaposlenih, ali su rashodi za njih ostali praktično isti. Naime, u 2018. stranke su imale 221 zaposlenog, trošak za njih iznosio je 26, 5 milijuna, godinu prije zaposlenih je bilo 231, a trošak je iznosio 26, 3 milijuna kuna.
>>>Beljak: stranačka vojska birokrata i uhljeba guši našu domovinu
U Hrvatskoj je, inače, u studenom prošle godine djelovalo 159 političkih stranaka, od kojih su 23 bile zastupljene u Saboru. Te je godine osnovano i u Registar političkih stranaka upisano sedam stranaka: GI Možemo!, Hrvatska narodna lista, Hrvatska stranka budućnosti, Možemo!-politička platforma, Start, Nova politika te Stranka Ivana Pernara (SIP), a 11 ih je prestalo djelovati u toj i godini prije.
