Europska komisija u ponedjeljak je u svojoj ljetnoj gospodarskoj prognozi revidirala očekivanja rasta u tekućoj i idućoj godini citirajući neizvjesnost i tvrdoglavu inflaciju koja erodira potrošnju.
Izvršno tijelo Europske unije sada očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u europodručju od 0.8% u 2023. i 1.3% u 2024. godini u poredbi s 1.1% i 1.6% prognoziranih u svibnju.
>>>Gospodarske prognoze Europske komisije (TAG)
“Slabost domaće potražnje, posebice potrošnje, pokazuje da visoke i još uvijek rastuće potrošačke cijene za većinu dobara i usluga uzimaju veći danak nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi,” navodi se u sukusu izvješća.
“Tako je unatoč padu cijena energije i iznimno snažnom tržištu rada na kojem su zabilježene rekordno niske stope nezaposlenosti, kontinuirano širenje zaposlenosti i rast plaća.
Monetarna transmisija
Komisija u reviziji očekuje rast potrošačkih cijena za 5.6% u 2023. i potom popuštanje pritiska na 2.9% u 2024. godini.
Europska središnja banka (ECB) cilja inflaciju od 2% u srednjem roku te od sredine 2022. godine poskupljuje zaduživanja kako bi ukrotila cijene.
“Oštro usporavanje u pružanju bankovnih kredita gospodarstvu pokazuje da se stezanje monetarne politike probija kroz gospodarstvo,” rekli su iz Komisije.
“Pokazatelji ankete sada upućuju na usporavanje gospodarske aktivnosti tijekom ljeta i mjesecima koji dolaze, s kontinuiranom slabošću industrije i slabljenjem zamaha u uslugama, unatoč snažnoj turističkoj sezoni u mnogim dijelovima Europe.”
Izvršno tijelo prognozira da će najsnažnije europsko gospodarstvo, Njemačka, godinu zaključiti s padom BDP-a za 0.4% u poredbi s rastom od 0.2% prognoziranim u svibnju. Umanjena su i očekivanja za iduću godinu, s 1.4% na 1.1%.
>>>Godišnji rast BDP-a u europodručju 0.8%-0.9%, u Rusiji 2.0%-2.5%
Revizija je neuobičajeno kršna za Nizozemsku čije bi gospodarstvo u aktualnoj prognozi trebalo porasti za 0.5% u poredbi s 1.8% predviđenih u svibnju.
Italiju sada očekuje rast od 0.5% u poredbi s 0.9% u prognozi prije.
Očekivanja su poboljšana za Francusku i Španjolsku čija bi gospodarstva ove godine trebala porasti za 1.0% i 2.2%, umjesto 0.7% i 1.9% prognoziranih u svibnju.
U nastavku pročitajte priopćenje Europske komisije.
Ljetna gospodarska prognoza Europske komisije za 2023. godinu: Gospodarski rast usporava, uz rastuću inflaciju i snažno tržište rada
Europska komisija u ponedjeljak je predstavila ljetnu gospodarsku prognozu za 2023. godinu. Gospodarstvo EU-a nastavlja rasti, iako sa smanjenim zamahom. U prognozi se revidira rast gospodarstva EU-a s 1,0 % na 0,8 % u 2023. godini te s 1,7% predviđenih u proljetnoj prognozi na 1,4 % u 2024. Također se revidira rast u europodručju na 0,8 % u 2023. (s 1,1 %) i 1,3 % u 2024. (s 1,6 %).
Očekuje se da će se inflacija nastaviti smanjivati tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom. Sada se predviđa da će u EU inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) 2023. dosegnuti 6,5 % (u usporedbi sa 6,7 % u proljetnoj prognozi) i 3,2 % 2024. (u usporedbi s 3,1 %). Predviđa se da će inflacija u europodručju 2023. iznositi 5,6 % (u usporedbi s 5,8 %) i 2,9 % 2024. (u usporedbi s 2,8 %).
Smanjeni zamah rasta
Najnoviji podaci potvrđuju da je gospodarska aktivnost u EU-u u prvoj polovini 2023. bila ograničena zbog teških šokova koje je EU pretrpio. Slabost domaće potražnje, posebno potrošnje, pokazuje da visoke i još uvijek rastuće potrošačke cijene za većinu robe i usluga imaju veće posljedice nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi. Ovo je utvrđeno unatoč padu cijena energije i iznimno snažnom tržištu rada, na kojem su zabilježene rekordno niske stope nezaposlenosti, kontinuirano povećanje zaposlenosti i rast plaća. Naglo usporavanje odobravanja bankovnih kredita pokazuje da pooštravanje monetarne politike funkcionira kroz gospodarstvo. Pokazatelji istraživanja sada upućuju na usporavanje gospodarske aktivnosti tijekom ljeta i u nadolazećim mjesecima, uz nastavljenu slabost industrije i slabiji zamah u području usluga, unatoč snažnoj turističkoj sezoni u mnogim dijelovima Europe.
Svjetskom je gospodarstvo u prvoj polovici godine išlo nešto bolje od očekivanog, unatoč slabim rezultatima u Kini. Međutim, izgledi za globalni rast i trgovinu uglavnom su nepromijenjeni u usporedbi s proljećem, što znači da gospodarstvo EU-a ne može računati na snažnu potporu vanjske potražnje.
Općenito, očekuje se da će se slabiji rast u EU-u produljiti do 2024., a očekuje se da će učinak stroge monetarne politike i dalje ograničavati gospodarsku aktivnost. Međutim, predviđa se blagi oporavak rasta sljedeće godine jer inflacija i dalje ublažava, tržište rada i dalje je stabilno, a realni prihodi postupno se oporavljaju.
Inflacija će se dodatno smanjivati
Inflacija se nastavila smanjivati u prvoj polovini 2023. zbog smanjenja cijena energije i smanjenja inflacijskih pritisaka prehrambenih i industrijskih proizvoda. U europodručju je u srpnju dosegnulo 5,3 %, što je točno polovina najviše razine od 10,6 % zabilježene u listopadu 2022. te je ostala stabilna u kolovozu.
Očekuje se da će se cijene energije nastaviti smanjivati do kraja 2023., ali usporavajućim tempom. Predviđa se da će se 2024. ponovno blago povećati zbog viših cijena nafte. Inflacija u uslugama dosad je bila postojanija nego što se prethodno očekivalo, ali očekuje se da će se nastaviti smanjivati jer se potražnja smanjuje zbog pooštravanja monetarne politike i slabljenja potražnje nakon pandemije bolesti COVID-19. Cijene prehrambenih i neenergetskih industrijskih proizvoda i dalje će pridonositi smanjenju inflacije tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom, što odražava i niže cijene inputa i normalizaciju lanaca opskrbe.
Rizici i neizvjesnosti kao važan faktor
Ruska agresija na Ukrajinu i šire geopolitičke napetosti i dalje predstavljaju rizik i i djeluju kao izvor nesigurnosti. Nadalje, pooštravanje monetarne politike moglo bi opteretiti gospodarsku aktivnost više nego što se očekivalo, ali bi moglo dovesti i do bržeg pada inflacije, čime bi se ubrzala ponovna uspostava realnih prihoda. S druge strane, za očekivati su kontinuirani cjenovni pritisci.
Sve veći klimatski rizici, što je vidljivo iz ekstremnih vremenskih uvjeta te nezapamćenih šumskih požara i poplava tijekom ljeta, također negativno utječu na izglede.
Osnovne informacije
U ljetnoj gospodarskoj prognozi 2023. ažurirana je proljetna gospodarska prognoza 2023., koja je predstavljena u svibnju 2023.
Riječ je o privremenoj prognozi koja sadržava projekcije BDP-a i inflacije za šest najvećih gospodarstava država članica EU-a, europodručje i EU u cjelini. Najnovija gospodarska kretanja za ostalu 21 državu članicu razmatraju se u ukupnoj analizi i uzimaju se u obzir pri izračunu agregata EU-a i europodručja.
Ljetna prognoza temelji se na nizu tehničkih pretpostavki o deviznim tečajevima, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 30. kolovoza 2023. Za sve ostale ulazne podatke, uključujući pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir informacije do 7. rujna 2023., uključujući taj datum.
Komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetna i jesenska) i dvije privremene prognoze (zimska i ljetna). Ljetna prognoza za 2023. predstavljena je kasnije nego u prethodnim prilikama kako bi se u nju uključilo nekoliko objava ključnih podataka u srpnju i kolovozu.
Sljedeća prognoza Komisije bit će jesenska gospodarska prognoza za 2023. Objava je predviđena za studeni 2023.
Više informacija
Cjeloviti dokument: Ljetna gospodarska prognoza za 2023.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
[…] Nova je projekcija za 0.1% lošija za sve tri godine u poredbi s u utorak objavljenom, ljetnom prognozom Europske komisije. […]
[…] Europska komisija je izglede njemačkog gospodarstva revidirala i pogoršala u rujnu. […]