Komisija predstavila smjernice za nacionalne fiskalne politike, oporavak od pandemije

Europska komisija danas je donijela Komunikaciju kojom se državama članicama pružaju opće smjernice o provedbi fiskalne politike u predstojećem razdoblju. Navedena su vodeća načela za pravilno osmišljavanje i kvalitetu fiskalnih mjera. Komisija je u Komunikaciji iznijela razmatranja o deaktivaciji ili kontinuiranoj primjeni opće klauzule o odstupanju. Navela je i općenite naznake o sveukupnoj fiskalnoj politici za predstojeće razdoblje, uključujući posljedice Mehanizma za oporavak i otpornost na fiskalnu politiku.

Komisija je predana osiguravanju koordiniranog i dosljednog odgovora politike na trenutačnu krizu. Za to su potrebne vjerodostojne fiskalne politike kojima se rješavaju kratkoročne posljedice pandemije koronavirusa i podupire oporavak, a da se pritom ne ugrožava fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju. Komunikacijom se nastoje poduprijeti ti ciljevi.

Smjernice za koordinirane fiskalne politike

Koordinacija nacionalnih fiskalnih politika ključna je za potporu gospodarskom oporavku. U Komunikaciji se navodi da bi fiskalna politika trebala ostati fleksibilna i prilagoditi se razvoju situacije. Upozorava se da nije primjereno preuranjeno povlačiti fiskalnu potporu, koju bi trebalo zadržati ove i sljedeće godine. Komunikacijom se predviđa da bi se nakon smanjenja zdravstvenih rizika fiskalne mjere postupno trebale pretvoriti u ciljanije mjere usmjerene na budućnost kojima se promiče otporan i održiv oporavak te da bi se fiskalnim politikama trebao uzeti u obzir učinak Mehanizma za oporavak i otpornost. Naposljetku, u fiskalnim politikama trebalo bi uzeti u obzir snagu oporavka i razmatranja o fiskalnoj održivosti.

Te će smjernice državama članicama olakšati pripremu programâ stabilnosti i konvergencije, koji bi se Komisiji trebali predstaviti u travnju 2021. Smjernice će biti detaljnije opisane u Komisijinu proljetnom paketu europskog semestra.

Razmatranja o deaktivaciji ili kontinuiranoj primjeni opće klauzule o odstupanju

Komisija je u ožujku 2020. predložila aktivaciju opće klauzule o odstupanju kao dio strategije za brz, odlučan i koordiniran odgovor na pandemiju koronavirusa. Time je državama članicama omogućeno poduzimanje mjera za primjereno rješavanje krize uz odstupanje od proračunskih zahtjeva koji bi se inače primjenjivali u europskom fiskalnom okviru.

U Komunikaciji se utvrđuju razmatranja Komisije o tome kako bi trebalo donijeti buduću odluku o deaktivaciji klauzule ili njezinoj kontinuiranoj primjeni za 2022. Komisija smatra da bi odluku trebalo donijeti nakon opće ocjene stanja gospodarstva na temelju kvantitativnih kriterija. Ključni kvantitativni kriterij za Komisiju pri izradi opće ocjene radi deaktivacije ili kontinuirane primjene opće klauzule o odstupanju bila bi razina gospodarske aktivnosti u EU-u ili europodručju u usporedbi s razinama prije krize (kraj 2019.). S obzirom na to, trenutačni preliminarni pokazatelji upućuju na nastavak primjene opće klauzule o odstupanju 2022. i njezinu deaktivaciju u 2023.

>>>Euroskupina razgovarala o skidanju kompanija s državne pomoći, Općoj klauzuli o bijegu

Nakon dijaloga Vijeća i Komisije, Komisija će ocijeniti deaktivaciju ili nastavak primjene opće klauzule o odstupanju na temelju proljetne prognoze 2021. koja će biti objavljena u prvoj polovini svibnja.

Nakon deaktivacije opće klauzule o odstupanju, situacije u pojedinim državama članicama i dalje će se uzimati u obzir. Ako se država članica ne vrati na razinu gospodarske aktivnosti prije krize, u potpunosti će se iskoristiti sve fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, posebno pri predlaganju smjernica za fiskalnu politiku.

Optimalno iskorištavanje Mehanizma za oporavak i otpornost

U Komunikaciji se navode neke opće naznake o fiskalnoj politici država članica u 2022. i u srednjoročnom razdoblju, uključujući povezanost sa sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Mehanizam će biti ključna pomoć Europi u ublažavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije. Pomoći će u povećavanju otpornosti gospodarstava i društava EU-a te osigurati zelenu i digitalnu tranziciju.

U okviru Mehanizma, državama članicama na raspolaganje će se staviti 312,5 milijardi EUR bespovratnih sredstava i do 360 milijardi EUR u zajmovima za potporu provedbi reformi i ulaganja. Time će se osigurati znatan fiskalni poticaj i pomoći ublažiti rizik od razlika u europodručju i EU-u.

>>>‘Svjetlo na kraju tunela’ u zimskoj gospodarskoj prognozi Europske komisije

Primjena Mehanizma za oporavak i otpornost također će imati važne posljedice za nacionalne fiskalne politike. Rashodi koji se financiraju bespovratnim sredstvima iz Mehanizma osigurat će znatan poticaj gospodarstvu u narednim godinama, bez povećanja nacionalnih deficita i duga. Potaknut će države članice i da poboljšaju fiskalne politike koje pogoduju rastu. Javna ulaganja koja se financiraju bespovratnim sredstvima Mehanizma trebala bi se nadodati na postojeće razine javih ulaganja. Mehanizam će pridonijeti oporavku i potaknuti potencijalni rast samo ako se iz njega financiraju dodatna produktivna i visokokvalitetna ulaganja, posebno u kombinaciji sa strukturnim reformama, u skladu s preporukama po državama članicama.

Države članice trebale bi na najbolji mogući način iskoristiti jedinstvenu priliku koju pruža Mehanizam kako bi poduprle gospodarski oporavak, potaknule veći potencijalni rast i poboljšale svoje temeljne fiskalne položaje u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Javna rasprava o okviru gospodarskog upravljanja

Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa istaknula je značaj i razmjer mnogih izazova o kojima je Komisija nastojala raspravljati i koje je nastojala riješiti u javnoj raspravi o okviru gospodarskog upravljanja. Nova javna rasprava o tom okviru omogućit će Komisiji da razmotri te izazove i izvuče pouke. U Komunikaciji je potvrđena namjera Komisije da nakon oporavka ponovno pokrene javnu raspravu o okviru gospodarskog upravljanja.

Izjave članova Kolegija

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: Postoji nada za gospodarstvo EU-a, ali trenutačno pandemija i dalje ugrožava egzistencije i gospodarstvo u širem smislu. Kako bismo to ublažili i promicali otporan i održiv oporavak, jasno poručujemo da bi se fiskalna potpora trebala nastaviti dok god je potrebna. Na temelju trenutačnih pokazatelja, opća klauzula o odstupanju trebala bi ostati aktivna 2022. i deaktivirati se 2023. Države članice trebale bi maksimalno iskoristiti Mehanizam za oporavak i otpornost jer im pruža jedinstvenu priliku da podrže svoje gospodarstvo bez opterećivanja javnih financija. Pravovremenim, privremenim i ciljanim mjerama omogućit će se neometan povratak održivim proračunima u srednjoročnom razdoblju.

>>>Komisija predstavila smjernice od značaja za nacionalne planove oporavka i otpornosti | RRF

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Donošenjem odluke o aktivaciji opće klauzule o odstupanju prošlog ožujka pokazali smo da shvaćamo ozbiljnost predstojeće krize. To je bio i dokaz naše odlučnosti da poduzmemo sve potrebne korake kako bi se suzbila pandemija i pružila potpora radnim mjestima i poslovnom sektoru. Godinu dana kasnije još nismo prevladali pandemiju koronavirusa te moramo osigurati da ne ponovimo pogreške od prije deset godina preranim povlačenjem potpore. Jasno je da će fiskalna potpora i dalje biti potrebna 2022. – bolje je da učinimo previše nego premalo. Istodobno bi fiskalne politike trebalo razlikovati ovisno o brzini oporavka pojedine države članice i njezinoj osnovnoj fiskalnoj situaciji. S obzirom na to da financijska sredstva iz instrumenta Next Generation EU počinju biti dostupna, ključno je da vlade osiguraju da se nacionalna potrošnja na ulaganja očuva i poveća s pomoću bespovratnih sredstava EU-a.

Više informacija potražite na sljedećoj poveznici: Ažurirani pristup odgovoru fiskalne politike (europa.eu).