Komisija predstavila viziju tehnološki snažne i neovisne, digitalizirane Europe

Komisija danas predstavlja viziju, ciljeve i puteve do uspješne digitalne transformacije Europe do 2030., koja je ključna i za prelazak na klimatski neutralno, kružno i otporno gospodarstvo. Ambicija je EU-a da bude digitalno suveren u otvorenom i međusobno povezanom svijetu te da provodi politike u području digitalnih tehnologija koje građanima i poduzećima omogućuju da iskoriste održivu i prosperitetniju digitalnu budućnost u kojoj je na prvom mjestu čovjek. To podrazumijeva uklanjanje nedostataka i ovisnosti te ubrzanje ulaganja.

Danas donesena Komunikacija odgovor je na poziv predsjednice von der Leyen da nadolazeće godine postanu europsko “digitalno desetljeće” i na poziv Europskog vijeća da se uspostavi “Digitalni kompas” te se temelji na Komisijinoj digitalnoj strategiji iz veljače 2020. U njoj se predlaže postizanje dogovora o nizu digitalnih načela, brzo pokretanje važnih višedržavnih projekata i priprema Digitalnog kompasa – zakonodavnog prijedloga za utvrđivanje čvrstog okvira za upravljanje te praćenje napretka.

Digitalni kompas Europe:

Komisija predlaže Digitalni kompas, program kojim će se konkretizirati digitalne ambicije Unije do 2030. Okosnicu čine četiri glavne točke:

1. Stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci. Do 2030. u Uniji bi barem 80 % odraslih osoba trebalo imati osnovne digitalne vještine, zaposleno bi trebalo biti 20 milijuna stručnjaka za IKT i na takvim bi radnim mjestima trebalo biti više žena.
2. Sigurna, učinkovita i održiva digitalna infrastruktura. Do 2030. sva kućanstva u Uniji trebala bi imati gigabitnu povezivost i sva naseljena područja trebala bi biti pokrivena 5G mrežom, proizvodnja najsuvremenijih i održivih poluvodiča u Europi trebala bi činiti 20 % svjetske proizvodnje, u Uniji bi trebalo raditi 10 000 vrlo sigurnih i klimatski neutralnih rubnih čvorova, te bi Europa trebala dobiti svoje prvo kvantno računalo.
3. Digitalna transformacija poduzeća. Do 2030. tri četvrtine poduzeća trebale bi se koristiti uslugama računalstva u oblaku, velikim podacima i umjetnom inteligencijom, više od 90 % MSP-ova trebalo bi koristiti barem osnovne digitalne tehnologije, a broj poduzeća „jednoroga” u Uniji trebao bi se udvostručiti.
4. Digitalizacija javnih usluga. Do 2030. sve ključne javne usluge trebale bi biti dostupne na internetu, svi će građani imati pristup svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima te bi 80 % građana trebalo imati elektroničku osobnu iskaznicu.

U Kompasu se utvrđuje čvrsta zajednička upravljačka struktura s državama članicama koja se temelji na sustavu praćenja s godišnjim izvješćivanjem u obliku „semafora”. Ciljevi će biti ugrađeni u politički program koji će se dogovoriti s Europskim parlamentom i Vijećem.

Višedržavni projekti:

Kako bi se bolje uklonili nedostaci u ključnim kapacitetima EU-a, Komisija će olakšati brzo pokretanje višedržavnih projekata u kojima se udružuju ulaganja iz proračuna EU-a, država članica i industrije sa sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost te drugim sredstvima EU-a. U svojim planovima za oporavak i otpornost države članice obvezale su se da će barem 20 % sredstava namijeniti digitalnim prioritetima. Potencijalni višedržavni projekti su npr. paneuropska međusobno povezana infrastruktura za obradu podataka, projektiranje i uvođenje nove generacije pouzdanih procesora s niskom potrošnjom energije ili povezane javne uprave.

Digitalna prava i načela za Europljane

Prava i vrijednosti EU-a temelj su Unijina pristupa digitalnim tehnologijama u kojem je čovjek u prvom planu i u internetskom bi ih prostoru trebalo u cijelosti poštovati kao i izvan njega. Zbog toga Komisija predlaže izradu okvira za digitalna načela kao što su univerzalan pristup visokokvalitetnoj povezivosti, dostatnim digitalnim vještinama, javnim uslugama, pravednim i nediskriminatornim internetskim uslugama te, općenitije, osiguravanje da na internetu vrijede jednaka prava kao izvan njega. O tim načelima raspravljalo bi se u širokoj društvenoj raspravi te bi ih se moglo uključiti u svečanu međuinstitucijsku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Nadovezala bi se na europski stup socijalnih prava i dopunila ga. Naposljetku, Komisija predlaže da se u godišnjem istraživanju Eurobarometra prati smatraju li Europljani da se njihova digitalna prava poštuju.

Digitalna Europa u svijetu

Digitalna transformacija donosi globalne izazove. EU će u okviru međunarodnih organizacija i čvrstih međunarodnih digitalnih partnerstava raditi na promicanju svojeg konstruktivnog programa za digitalne tehnologije koje su usmjerene na čovjeka. Kombiniranje unutarnjih ulaganja EU-a sa znatnim sredstvima dostupnima u okviru novih instrumenata za vanjsku suradnju Uniji će omogućiti da na postizanju zajedničkih globalnih ciljeva surađuje s partnerima u svijetu. Komisija je već predložila osnivanje novog vijeća EU-a i SAD-a za trgovinu i tehnologiju. U danas donesenoj Komunikaciji naglašava se važnost ulaganja s vanjskim partnerima EU-a u bolju povezivost, primjerice osnivanjem fonda za digitalnu povezivost.

Izjave članova Kolegija

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Imamo jedinstvenu priliku da u oporavku izgradimo još bolju Europu. Novim višegodišnjim proračunom i Mehanizmom za oporavak i otpornost mobilizirali smo dosad najveća sredstva za ulaganje u digitalnu tranziciju. Pandemija je pokazala koliko su digitalne tehnologije i vještine nužne za rad, učenje i komunikaciju te da postoji prostor za poboljšanje. Digitalno desetljeće Europe mora početi sada kako bi svi građani i poduzeća imali pristup onom najboljem što digitalni svijet može ponuditi. Digitalni kompas daje nam jasnu sliku kako to postići.

Izvršna potpredsjednica Komisije za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager izjavila je: Ovaj je dokument početak uključivog procesa. Zajedno s Europskim parlamentom, državama članicama i drugim dionicima radit ćemo na tome da Europa postane uspješan, pouzdan i otvoren partner kakav želimo biti u svijetu te da osiguramo da svi mi u potpunosti uživamo u dobrobiti koju donosi uključivo digitalno društvo.

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je: Europa kao kontinent svojim građanima i poduzećima mora omogućiti pristup raznim najsuvremenijim tehnologijama koje će im život učiniti boljim, sigurnijim i zelenijim, pod uvjetom da imaju i vještine za njihovo korištenje. U svijetu nakon pandemije tako ćemo zajedno oblikovati otpornu i digitalno suverenu Europu. To je digitalno desetljeće Europe.

Kontekst

Digitalne tehnologije bile su ključne za održavanje gospodarskog i društvenog života tijekom krize uzrokovane koronavirusom. Bit će i ključan razlikovni čimbenik u uspješnom prijelazu na održivo gospodarstvo i društvo nakon pandemije. Europska poduzeća i građani mogu imati koristi od većih digitalnih mogućnosti, postati otporniji i manje ovisni na svim razinama, od industrijskih sektora do pojedinačnih tehnologija. Europski pristup digitalnoj transformaciji jedan je od ključnih čimbenika na kojima se temelji globalni utjecaj EU-a.

U govoru o stanju Unije 2020. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen pozvala je Europu da zajedničkom vizijom za 2030., koja se temelji na jasnim ciljevima i načelima kao što su univerzalna povezivost i poštovanje prava na privatnost i slobodu govora demonstrira još jači primat u području digitalnih tehnologija. Europsko vijeće u svojim je zaključcima iz listopada 2020. pozvalo Komisiju da predstavi sveobuhvatni Digitalni kompas, program u kojem utvrđuje ambicije EU-a za 2030.

Financijska sredstva EU-a dostupna u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost omogućit će dosad nezabilježeni opseg i intenzitet suradnje među državama članicama, potrebne za uspješnu digitalnu transformaciju. Za svaki nacionalni plan u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost utvrđen je cilj od 20 % rashoda za troškove digitalizacije, koji prate digitalnu komponentu europskog proračuna za razdoblje 2021.–2027.

Više informacija nalazi se na sljedećoj poveznici: Digitalno desetljeće Europe: Digitaliziranija Europa do 2030.