Kubanci se pripremaju za novi val inflacije nakon što su komunističke vlasti prošlog tjedna predstavile detalje o mjerama štednje za koje ekonomisti kažu da će dodirnuti gotovo svaki aspekt otočnog gospodarstva.
Premijer Manuel Marrero građanima je rekao da su mjere – koje uključuju povećanje cijena i poreza i smanjenje subvencija i poticaja – osmišljene kako bi stvorile uvjete za rast i zauzdale proračunski deficit koji je na putu da premaši 18% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Vlasti su već najavile da će goriva na benzinskim postajama s 1. veljače poskupjeti gotovo pet puta.
Pojedini ekonomisti procjenjuju da će druge, manje vidljive mjere, poput povećanja veleprodajnih cijena plina i benzina, uvoznih tarifa i poreza na dodanu vrijednost dovesti do rasprostranjenog rasta cijena većine proizvoda i usluga.
“U ekonomiji, takva povećanja cijena u jednom području ne prolaze bez utjecaja na druga,” rekao je kubanski ekonomist Omar Everleny u intervjuu povedenom u Havani. “Generalno, one se prenose na potrošače. Mislim da će povećanja biti 400% do 500%.
Domino efekt
Reuters je razgovarao s nekolicinom stanovnika Havane koji već prepoznaju prvi inflatorni polet.
Luis Moreno, vozač taksija u Havani, kaže da nema izbora nego povećati cijenu vožnje.
“Ako podignete cijene jedne stvari, to će sigurno utjecati na drugu,” rekao je. “Nije to samo gorivo, to je hrana… Sve je jako skupo.”
Prema službenim podacima, Kuba je 2023. zaključila s godišnjom inflacijom od 30%, nakon 38% u godini prije.
Brojni ekonomisti propituju točnost podataka i drže da oni ne reflektiraju zbilju jer, među ostalim, ne uključuju crno tržište na kojem je neformalni tečaj mnogo viši od službenog.
Bez alternative
Vladini dužnosnici najavili su udvostručenje veleprodajne cijene goriva u veljači, teretni će prijevoz skočiti između 40% i 60% u ožujku, a uvozne carine za privatni sektor povećat će se peterostruko.
Privatnim tvrtkama također će se naplaćivati novi porez na promet od 10% na veleprodajne transakcije.
Pojedini kubanski ekonomisti drže da je smanjenje deficita i subvencije bez alternative.
“Mislim da su prilagodbe cijena… neophodne mjere za obuzdavanje fiskalnog deficita,” rekao je ekonomist Pavel Vidal, bivši zaposlenik kubanske središnje banke koji trenutno radi kao učitelj u Kolumbiji.
On, poput većine drugih stručnjaka, drži da su nužne reforme dominantnih državnih tvrtki i daljnje otvaranje gospodarstva privatnom poduzetništvu i investicijama što bi osnažilo proizvodnju i poreznu osnovicu.
“Nigdje ne vidim naglasak posvećenosti povećanju proizvodnje, ili povećanju poljoprivrede,” rekao je Everleny.
Nove su mjere “inflacijska bomba” koja otkucava, napisao je ekonomist Sveučilišta u Havani i vlasnik malog poduzeća Oscar Fernandez u objavi na Facebooku, pozivajući vladu da omekša propise za privatni sektor i zatvori državne tvrtke u stečaju koje opterećuju gospodarstvo.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Više o Kubi
