Lagarde otklonila inflacijske brige: ekonomije eurozone i SAD-a ‘očito su u različitim situacijama’

Ako govorimo o inflaciji, europodručje i Sjedinjene Američke Države “očito su u različitim situacijama”, rekla je u ponedjeljak zastupnicima u Europskom parlamentu šefica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde.

Suočene sa snažnim oporavkom proizvođačkih i potrošačkih cijena Federalne rezerve prošloga su tjedna signalizirale stezanje monetarne politike i najavile mogućnost povećanje kamatnih stopa za financijski sustav u 2023. godini što je izazvalo tržišne špekulacije o generalnom odmaku središnjih banaka od raskošnog stvaranja novca (kvantitativnog popuštanja) potaknutog pandemijom koronavirusa, no Lagarde je otklonila značajnije transatlantsko prelijevanje inflacijskih pritisaka.

Ona je pritom odbacila i poredbu između dviju gospodarstava, rekavši da je oporavak u SAD odmakao dalje nego u eurozoni.

“Sjedinjene Države i Europa očito su u različitim situacijama,” rekla je prema citatu Reutersa. “Primamljivo je uspoređivati, ali nije previše razborito s obzirom na brojne razlike između dviju ekonomija.”

Umjereni učinak

Lagarde je prepoznala da će se rastuća inflacija u SAD-u donekle “preliti” u Uniju kroz više cijene uvoza, snažniji izvoz i da bi takvi trendovi mogli imati potencijal potpiriti inflacijska očekivanja građana u europodručju.

“Ipak, gledajući generalno, očekuje se da će učinak na Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) biti umjeren,” rekla je.

>>>Deutsche Bank o inflacijskim pritiscima: svijet sjedi na ‘tempiranoj bombi’

Precizirala je da ECB procjenjuje kako će kumulativni učinak američke monetarne i fiskalne politike biti porast cijena od 0.15 do 0.3 postotna boda u europodručju u razdoblju od 2021. do 2023. godine.

Lagarde je ponovila gledište Upravnog vijeća banke da je prerano za podizanje ključnih kamatnih stopa u eurozoni.

“Stalni rast tržišnih stopa mogao bi se pretvoriti u zaoštravanje širih uvjeta financiranja koji su relevantni za cjelokupno gospodarstva,” rekla je. “Takvo bi stezanje bilo preuranjeno i predstavljalo bi rizik za tekući gospodarski oporavak i inflacijske izglede.”

Gdje su silni bilijuni?

Europska središnja banka je kroz programe kvantitativnog popuštanja stvorila kolosalne količine novca, no strategija nije rezultirala ciljanim i održivim inflacijskim stopama od blizu ali ispod 2% u srednjem roku.

>>>Europsku središnju banku očekuje vježba u komuniciranju inflacijskih trendova

Radi ilustracije neuspjeha, banka je u gotovo četiri godine od ožujka 2015. do kraja 2018. godine za kupnju državnog i korporativnog duga, vrijednosnica s osiguranom imovinom i pokrivenih obveznice stvorila 2.6 bilijuna eura, što prema izračunu Reutersa znači da je “štancala” 1,3 milijuna eura u minuti. Da je taj novac išao građanima, umjesto više ili manje korumpiranim vladama, bankama koje jadne ne znaju što će od likvidnosti i korporacijama koje ga u suštini ne trebaju, svaki bi građanin europodručja dobio iznos od ugrubo 7,600 eura. Kako je pokazao američki odgovor na pandemiju koranvirusa, takve su, direktne uplate novca građanima, dovoljno snažne za duboki i istinski preporod gospodarstva.

>>>Direktne uplate novca građanima dovoljne za ‘vrlo jak’ oporavak američke ekonomije | ministrica

SAD i EU su u različitoj ekonomskoj situaciji, nema tu što.

Pratite nas na Google vijestima