Europski je parlament u srijedu usvojio izvješće o novom Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA III) u razdoblju 2021–2027. za buduće članstvo u Uniji koji polazi od raspodjele pomoći po tematskim prioritetima, poput vladavine prava, migracija i okoliša.
Instrument pretpristupne pomoći je glavni način financiranja potpore reformama u državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama, a to su BiH, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija i Turska.
“Ulaganje u stabilnost, sigurnost i prosperitet Europe”
Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Johannes Hahn u svom je govoru istaknuo da je ulaganje u IPA-u ulaganje u stabilnost, sigurnost i prosperitet Europe.
>>>Mogherini: Zapadni Balkan je Europa, započnimo pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom
„Instrument pomaže našim partnerima da osnaže demokratske institucije, poboljšaju pravosuđe, reformiraju svoja gospodarstva, uvedu visoke EU standarde u području zaštite potrošača i okoliša. Od svega toga direktno profitiraju građani i poslovna zajednica država korisnica, ali i cijela EU“, poručio je Hahn.
“Naš cilj nije da države međusobno konkuriraju, natječu se za IPA sredstva, pa one koje su bolje da više i brže napreduju. Naš cilj je pomoći svim državama da budu uspješne i napreduju što brže u procesu pridruživanja EU-u”,
IVANA MALETIĆ
Europski je parlament predložio 14,663 milijardi eura za instrument pretpristupne pomoći, dok je Komisija predložila 14 500 000 000 eura.
Poticanje konkurencije
Hrvatska europarlamentarka Ivana Maletić istaknula je u raspravi utorak važnost raspodjele sredstava po državama korisnicama, a ne samo po tematskim prioritetima i prema potražnji na strani država.
>>>Hahn traži da se jednoglasje u odlukama o proširenju Unije zamjeni kvalificiranom većinom
„Naš cilj nije da države međusobno konkuriraju, natječu se za IPA sredstva, pa one koje su bolje da više i brže napreduju. Naš cilj je pomoći svim državama da budu uspješne i napreduju što brže u procesu pridruživanja EU-u “, rekla je Ivana Maletić u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Istaknula je kako “činjenica da države kandidatkinje i pristupnice napreduju različitom brzinom i da često zbog nedostatnih administrativnih kapaciteta nemaju pripremljene strateške dokumente i projekte”. Zbog navedenog se “ne slaže s izrečenim stavom da se IPA treba raspodijeliti samo po tematskim prioritetima, a po državama ovisno o potražnji odnosno spremnosti projekata”.
U svom završnom obraćanju povjerenik Hahn odgovorio je zastupnici Maletić da će uz tematske prioritete zadržati i indikativnu raspodjelu sredstava po državama korisnicama jer se slaže s aspektima koje je zastupnica istaknula, prenio je ured zastupnice u priopćenju.
>>>Vučić razumije moć u svim njezinim oblicima: izvješće
Maletić je u Odboru za proračun Europskog parlamenta imenovana izvjestiteljicom za mišljenje na IPA III regulativu za razdoblje 2021.-2027.
Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko istaknula je u raspravi u utorak da je IPA glavni instrument za postizanje mira i stabilnosti u područjima na koja se EU želi širiti, te istaknula važnost mjera za jačanje institucija i sigurnosti.
Izvješće o instrumentu za susjedstvo, razvoj i suradnju
Europski je parlament u srijedu usvojio i izvješće o instrumentu za susjedstvo, razvoj i suradnju, kojom zahtijeva više sredstava za zaštitu ljudskih prava, demokracije i okoliša širom svijeta
Instrumentom za susjedstvo, razvoj i suradnju EU daje financijsku potporu za promicanje vrijednosti, načela i interesa EU-a diljem svijeta.
Riječ je o tzv. vanjskom financiranju koje je podijeljeno na kategorije: ljudska prava, temeljne slobode i demokracija, organizacije civilnog društva i lokalna tijela, stabilnost i mir, globalni izazovi, potrebe i prioriteti u vanjskoj politici
>>>Hrvatska podigla prvu u nizu ograda na granici s BiH: MUP
„Primjena ove Uredbe mora se voditi načelima vanjskog djelovanja Unije, odnosno demokracijom, vladavinom prava, univerzalnošću i nedjeljivošću ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, jednakošću i solidarnošću te poštovanjem načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava“, stoji u tekstu, a izvješćem je predviđeno povlačenje sredstava, u slučaju pogoršanja stanja demokracije i vladavine zakona u određenoj zemlji.
Iskorjenjivanje siromaštva
Europski je parlament predložio povećanje sredstava za tu svrhu te traže 93,154 milijardi eura za period od 2021. do 2027. To je povećanje, u odnosu na prijedlog Komisije prema kojem je predviđeno 89,200 milijardi eura.
Prema prijedlog Europskog parlamenta, 45 posto sredstava bilo bi dodijeljeno za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena
„Politika razvojne suradnje Unije ujedno pridonosi ostvarenju ciljeva vanjskog djelovanja Unije, posebice podupiranju održivoga gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju, prvenstveno radi iskorjenjivanja siromaštva“, stoji u izvješću.
>>>Pozivi na završetak ‘lutanja balkanskim bespućima’ – summit EBRD-a
Zastupnici su zatražili da se Europski parlament “u potpunosti uključi u faze oblikovanja, izrade programa, praćenja i evaluacije instrumenata kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja“.
U rezolucijama se traži i da Komisija, uzimajući u obzir relevantne rezolucije parlamenta, u cijelosti ili djelomično obustavi pomoć ukoliko zemlja korisnica ne poštuje načela demokracije.
