Na sastanku gospodarstvenika s ministrom financija Zdravkom Marićem održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori raspravljalo se o petom krugu porezne reforme, ali i drugim problemima koji muče poduzetnike, a koje je koronavirus dodatno potencirao.
“Mi smo elitni dio gospodarske vojske koji donosi novac u državu, a ne opterećuje je, ali sada nam treba pomoć. Ovo je prilika da se usmjere na nas koji radimo vani u ovim teškim vremenima.”
Zvonimir Viduka
“Ključni problem gospodarstvenicima je osiguranje likvidnosti poduzeća na kvartalnoj bazi, a HAMAG i HBOR su u ovome trenutku prespori po tom pitanju. Razgovarali smo i o zaštiti domaće proizvodnje te mogućnostima prilagodbe potpora za očuvanje radnih mjesta uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih sektora. Ministar je do sada pokazao da sluša gospodarstvo i uvjeren sam da će i peti krug porezne reforme ojačati naše tvrtke i omogućiti im da se što prije oporave od koronakrize,” istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
>>>HUP traži odgovore, upozorava na nejasnoće i brojne propuste u dodjeli ‘COVID zajmova’
Između ostalog, poduzetnici također traže i izmjene u naplati poreza na dohodak u vidu povećanja neoporezivog dijela dohotka za radnike u prerađivačkoj industriji te ponovno uvođenje olakšice za reinvestirano dobit kako bi se potaknule investicije.
>>>Horvat: osigurali smo sredstva za više od 3500 poduzetnika; Hamag: odobrili smo 786 zahtjeva
Ministar Marić je kazao kako mu je drago da se nastavlja dobra tradicija razgovora s gospodarstvom u organizaciji HGK i prezentirao je dosadašnje rezultate porezne reforme, zamolivši poduzetnike da ih prouče u svojim tvrtkama.
“Naše glavne poruke su porezno rasterećenje i pogled prema naprijed jer je pred nama velik posao, a na tom putu moramo iskoristiti novac EU koji nam je dostupan. Ono što vam nudimo u petom krugu reformi je snižavanje stope poreza na dobit i dohodak, mislim da je to više nego dovoljno, ali svakako želim čuti što želite i po pitanju parafiskalnih nameta i drugih opterećenja,” naglasio je Marić, dodavši kako se pokazalo da snižavanje poreznih stopa utječe na širenje baze i u konačnici donosi više u budžet, ali da i tu postoji donja granica te se ne može snižavati beskonačno. Upozorio je da će i koronakriza proći, ali da će nam ostati demografski problem kao goruća tema.
Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Altpro, jednog od naših najvećih izvoznika, izjavio je kako se zasad uspijevaju nositi s problemima poput otežane isporuke robe, ali da očekuju mjere koje će im olakšati poslovanje. “Mi smo elitni dio gospodarske vojske koji donosi novac u državu, a ne opterećuje je, ali sada nam treba pomoć. Ovo je prilika da se usmjere na nas koji radimo vani u ovim teškim vremenima“, rekao je Viduka, napomenuvši da žele što manji porez na dobit jer se tako oslobađa investicijski potencijal kompanija.
Ukupno je oko 40-ak vodećih poduzetnika iz svih sektora gospodarstva iznijelo ministru svoje probleme i zahtjeve, ali su i pohvalili uvođenje naplate PDV-a po izdanom računu i dosadašnja rasterećenja, zaključivši da moramo nastaviti dalje u tom smjeru.
“Naše liste zahtjeva su dugačke, ali gorući problem nam je europski recovery plan. Znamo da je nekih 20 posto tog EU novca izdvojen za IT, pa nas zanima kako je to raspoređeno. Naravno, i svi drugi porezni ustupci nas čine konkretnijima jer treba nam prostor da možemo nagrađivati radnike i zadržati ih. To je posebno važno nama u IT-u,” rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK i direktor tvrtke Infosit Goran Mrvoš.
Nikolina Babić iz drvoprerađivačke tvrtke Pana kazala je kako očekuje nova rasterećenja za drvnu industriju koja će im omogućiti da zadrže proizvodnju u ruralnim područjima. „Smanjenje stope PDV-a i poreza na dobit je svakako ono što će nam najviše pomoći. Svako smanjene je bitno, znamo da nije lako i da se to ne može preko noći, ali prilagodbe su potrebne pa su i mali pomaci izuzetno važni za cijelo gospodarstvo. Ima još dosta nameta kojih se možemo osloboditi, a moramo raditi i na pojednostavljenju administracije tako da se poduzetnici mogu što više baviti svojim poslom“, poručila je Babić, dodavši kako će rasterećenje poslovanja i radnicima omogućiti bolje uvjete.
>>>‘Tektonske promjene’ i druge korisne crtice s poslovnog doručka o četvrtom krugu porezne reforme
Na problematiku velikih dugova zdravstvenog sustava veledrogerijama od preko 2,4 milijarde kuna godišnje upozorio je Tomislav Kulić iz Phoenix farmacije. „Opskrba lijekova je opet dovedena u pitanje, veledrogerije su na koljenima i više nemamo mogućnosti zaduženja“, istaknuo je, a predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Klasić je pripomenuo da dugovi zdravstva potiču lanac nelikvidnosti koji se onda prebacuje i na domaću proizvodnju. Marić odgovorio da taj problem traži sustavno rješenje jer se te rupe ne mogu vječno krpati iz proračuna.
Berislav Saraja iz Čazmatransa skrenuo je pažnju na uslugu javnog prijevoza kazavši da im je bilo lakše kad se nije radilo nego sad kad se radi, što je apsurdno. „Počela je škola, ljudi idu na posao i na nas se vrši pritisak da vozimo, ali imamo velike gubitke“, požalio se, a predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa HGK Darko Vukadinović o upozorio je da nemaju pravo povrata trošarine na točenje plavog dizela. Marić je odgovorio kako će razmotriti te probleme i vidjeti koliko toga je u domeni njegovog ministarstva pitanje trošarina uređuju i europske direktive.
Sektoru turizma, prema izlaganju predsjednika Uprave Unilinea Borisa Žgombe najviše problema stvaraju komplicirane i dugotrajne procedure dobivanja kredita za likvidnost, a Marić se složio da te procedure moraju ići brže.
>>>Nužne su strukturne reforme koje će prepoloviti broj zaposlenih u javnom sektoru: Žonja
Jakov Ćorić iz tvrtke Gala upozorio je da tekstilna industrija i druge prerađivačke industrije pate zbog korone jer da moraju duplirati smjene i stoga im treba razrađen sustav skraćenog radnog vremena, dok se Ivica Katavić iz KTC-a požalio na organizirane krađe u trgovinama. “Zbog maski ne možemo identificirati počinitelje koji rade u grupama i uglavnom kradu ono što mogu na brzinu preprodati, alkoholna pića i sl. Policija ne reagira na krađe vrijednosti manje od 1000 kuna, a nama te sitne krađe nisu porezno priznate kao rashod,” rekao je Katavić.
Ukupno je oko 40-ak vodećih poduzetnika iz svih sektora gospodarstva iznijelo ministru svoje probleme i zahtjeve, ali su i pohvalili uvođenje naplate PDV-a po izdanom računu i dosadašnja rasterećenja, zaključivši da moramo nastaviti dalje u tom smjeru.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.