Ministar financija Zdravko Marić drži da je gospodarska situacija u Hrvatskoj zadovoljavajuća, no da je nužno napraviti daljnje reformske iskorake, jer uvijek se postavlja pitanje održivosti postojećeg stanja.
“Potrebno je napraviti određene iskorake, jer iako je danas gospodarska situacija zadovoljavajuća, sa stopom rasta od oko 3 posto, uravnoteženim javnim financijama, viškom na tekućem računu platne bilance i daljnjim smanjenjem javnog duga, uvijek se postavlja pitanje održivosti takvog stanja”, rekao je Marić kojega su nakon sastanka ministara financija EU-a (ECOFIN) novinari upitali što očekuje od izvješća o makroekonomskim neravnotežama u članicama EU, koji će Europska komisija uskoro objaviti.
“Što se tiče Hrvatske, i monetarna i fiskalna politika dale su i davat će i dalje rezultate, no sada u fokusu trebaju biti upravo reforme,”
Zdravko Marić
Kako je istaknuo, iskustvo globalne financijske krize od prije nekoliko godina ukazuje da se stvari mogu brzo dramatično promijeniti pa je potrebno kontinuirano raditi na strukturnim reformama.
“Što se tiče Hrvatske, i monetarna i fiskalna politika dale su i davat će i dalje rezultate, no sada u fokusu trebaju biti upravo reforme”, poručio je Marić.
Vjeruje da će u izvješću koje će biti objavljeno idućega tjedna Europska komisija prepoznati ostvarene iskorake, no smatra da je potrebno obratiti pažnju na ono što kao država od preporuka nismo ispunili. Poziva na otvaranje javne rasprave i o zdravstvu, i o uvoznoj ovisnosti domaćeg gospodarstva, i to uz sustavni pristup, a uz što manje populizma.
Javna uprava, zdravstvo, pravosuđe…
Na upit koje bi reforme istaknuo kao najvažnije, Marić je naveo rješavanje problematike plaća i nagrađivanja te organizacije rada u državnoj i javnoj administraciji, potom reformu zdravstva, pri čemu rješenje održivosti tog sustava ne može biti samo na prihodnoj strani, kao i pravosudnog sustava, koji bi trebao biti više u funkciji gospodarstva.
>>>Marić: štedljiva inauguracija ‘dobra poruka’ javnosti
Govoreći o ECOFIN-u, Marić je istaknuo da su Europskoj komisiji danas dane preporuke za izradu proračuna za 2021. godinu, što je prvi proračun koji će se raditi u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira.
“Očekuje se da se višegodišnji financijski okvir donese u idućem razdoblju, odnosno da u petom ili šestom mjesecu EK izradi prijedlog proračuna za 2021. godinu”, izjavio je Marić.
>>>Marić: veće nacionalno sufinanciranje EU projekata ‘pritisak na državni proračun’
Vijeće ministara financija EU-a (ECOFIN) također je dodalo na crnu listu poreznih oaza, tzv. nekooperativnih poreznih jurisdikcija, Panamu, Sejšele, Kajmanske otoke i Palau, dok je Turska dobila dodatno vrijeme kako bi izbjegla opasnost uvrštavanja na taj popis. Na popisu, koji je prvi put uspostavljen 2017. godine nakon otkrića velikih poreznih prijevara u skandalima “panamski dokumenti” i “Luxleaks” s poreznim prijevarama, sada se nalazi 12 jurisdikcija.
EBRD je u Hrvatskoj prvi ugovor potpisao 1994. godine i dosad podržao 211 projekata u ukupnom iznosu većem od 3,8 milijardi eura.
Uskoro izbor novog čelnika EBRD-a
Marić je, na upit novinara, kazao da se na sastanku ECOFIN-a vodila i neformalna rasprava o procesu izbora novog čelnika Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Sadašnjem predsjedniku EBRD-a Sumi Chakrabartiju mandat istječe u svibnju ove godine.
>>>BiH dobila 15 milijuna eura za gradnju ‘beskrajne’ autoceste Budimpešta-Ploče
Po Marićevim riječima, današnja rasprava o tome pitanju bila je neformalne prirode, a dijalog o tome će se nastaviti, prvenstveno na razini ministara financija.
“Ne mogu govoriti niti spekulirati u ovom trenutku o imenima kandidata”, rekao je Marić.
No, podsjetio je da je u vezi EBRD-a, kao i Europske investicijske banke (EIB), otvorena rasprava koja se tiče tzv. nove financijske arhitekture EU-a.
>>>Plenković i Krstulović Opara razgovarali o ‘Masterplanu urbane regeneracije Splita’
“Selekcijski proces vezan uz odabir predsjednika EBRD-a treba također gledati u širem kontekstu. Mi kao zemlja koja već ima dugogodišnje članstvo u multilateralnim organizacijama, pa tako i EBRD-u, tražimo da se nastave aktivnosti u zemljama u kojima je ta banka i dosad bila aktivna, no uzimamo u obzir i nove prijedloge, vezane uz novu financijsku arhitekturu te širenje na neke druge regije”, zaključio je.
EBRD je u Hrvatskoj prvi ugovor potpisao 1994. godine i dosad podržao 211 projekata u ukupnom iznosu većem od 3,8 milijardi eura.
