PreporučenoTech

Mehatronika napreduje, umjetne ribe za prikupljanje podataka o Jadranu na korak do zbilje | BtS

Nikola Mišković, Ivana Palunko i Mateo Ivanac; Foto: HGK

Hoćemo li u skoroj budućnosti imati umjetne ribe koje plivaju Jadranom i prikupljaju podatke o onečišćenju mora i kako nam općenito moderna tehnologija i robotika mogu pomoći u očuvanju morskih ekosustava bile su neke od zanimljivih tema o kojima se razgovaralo na Okruglom stolu u sklopu radionice Breaking the surface (BtS) koja se održava u Biogradu na Moru kao dio projekta InnovaMare, financiranoga iz prekograničnoga programa Italija-Hrvatska.

“U Hrvatskoj moramo poticati gospodarstvo da u praksi koristi i primjenjuje znanstvena istraživanja u koja trebamo što više ulagati. Softver, hardver i senzori su sve napredniji, a uz interdisciplinarnu suradnju će se još brže razvijati.”

Nikola Mišković

>>>Robotica dizajnirana prema ‘prosječnoj Ruskinji’ zamijenila činovnike: VIDEO

U raspravi su pod moderatorskom palicom Matea Ivanca iz Hrvatske gospodarske komore, što fizički, što virtualno, sudjelovali međunarodno priznati stručnjaci iz susjednih nam zemalja: Fantina Madricardo sa venecijanskog Instituta za istraživanje mora (ISMAR-CNR), Ivana Palunko sa Sveučilišta u Dubrovniku, Gregory Yovanof sa studija Informacijske tehnologije u Ateni, Massimo Caccia, s Instituta za morsko inženjerstvo Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije (CNR-INM) i Nikola Mišković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu.

Globalni društveni izazov

Ivanac je otvorio okrugli stol kazavši kako je ekologija mora globalni društveni izazov koji ima ogroman utjecaj na društvo i ekonomiju. “Imamo veliki problem s onečišćenjem mora koji utječe na brojne gospodarske sektore, od turizma, do ribolova i poljoprivrede. Ovdje smo da zajednički nađemo rješenja, a to je ujedno i glavni cilj projekta InnovaMare,” istaknuo je.

Mišković je naglasio da moramo na nacionalnoj i europskoj razini utvrditi koje su nam snage i prednosti i onda se fokusirati na njihov razvoj. “U Hrvatskoj moramo poticati gospodarstvo da u praksi koristi i primjenjuje znanstvena istraživanja u koja trebamo što više ulagati. Softver, hardver i senzori su sve napredniji, a uz interdisciplinarnu suradnju će se još brže razvijati. Zato je važan transfer znanja, ali i da se ta suradnja preslika s akademske zajednice na samo tržište, odnosno da se inovacije komercijaliziraju,” ustvrdio je Mišković.

Ovogodišnji Breaking the Surface organizira se 12. put po redu i održava se od 27. rujna do 4. listopada 2020. u Biogradu na Moru.

>>>Pandemija pogoduje automatizaciji, gubitak pojedinih poslova bit će trajan | Philadelphia Fed

Madricardo je naglasila da InnovaMare pruža mogućnosti da uz pomoć sofisticirane tehnologije smanjimo troškove i poboljšamo rezultate istraživanja morskih ekosustava. “Dosta toga možemo automatizirati na istraživačkim brodovima, a napredni senzori nam daju bolju sliku morskog dna i opcije njegovog mapiranja. Tehnologija pomaže i podvodnim arheolozima, a posebno je važna za nadziranje onečišćenja i prikupljanje podataka,” pojasnila je.

>>>Na Jadranu se provode eksperimenti o utjecaju atmosferskih čestica na morske organizme: IRB

Palunko je poručila da je tehnologija već dostupna, ali je skupa pa je stoga potrebna suradnja s gospodarstvom kako bi se razvili sustavi koji će biti komercijalno isplativi za implementaciju. “Mogućnosti su praktički neograničene, a uz daljnja tehnološka poboljšanja područje uporabe dodatno raste,” rekla je Palunko, dodavši kako je Dubrovnik jedan od gradova koji je najugroženiji onečišćenjem mora.

“Suradnja između znanosti, državnih institucija i tvrtki je ključna za razvoj dobrog inovacijskog ekosustava. Sada imamo odlične uvjete i poticaje za razvoj takvog sustava u sklopu ovog projekta i uvjeren sam da će to dovesti do konkretnih rezultata,” kazao je Yovanof, a s njim se složio i Caccia napomenuvši da je provođenje projekta InnovaMare  šansa da zajednički učinimo konkretne korake jer se tehnologija brzo razvija i daje nam mogućnosti da radimo jeftinije i modularnije robote koji mogu pomoći u čuvanju ekosustava. “Hrvatska i Italija su spremne za taj pomak,” istaknuo je.

Umjetne ribe za prikupljanje podataka

Sudionici su se složili da bi uz napredak mehatronike i razvoj novih materijala u skoroj budućnosti mogli imati umjetne ribe koje bi plivale po Jadranskom moru i prikupljale podatke, a pozabavili su i idejom ugradnje senzora koji postaju sve manji i sofisticiraniji na prave, žive ribe.

Zaključili su da je obrazovanje mladih ključno jer trenutno u školama odgajamo znanstvenike i inženjere, ali ne i poduzetnike. Stoga poručuju da je vrlo bitno da mlade učimo i poduzetničkim vještinama od malih nogu.

>>>Za spas plemenitih periski preostali su tjedni, ako ne i dani | apel znanstvenika

Ovogodišnji Breaking the Surface organizira se 12. put po redu i održava se od 27. rujna do 4. listopada 2020. u Biogradu na Moru.

Organizator ove radionice je FER, odnosno njihov Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije  (LABUST) koji je ujedno i partner na projektu InnovaMare koji je osmišljen kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru.

HGK je nositelj projekta InnovaMare sufinanciranog iz EU fonda za regionalni razvoj u okviru programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.- 2020. U sklopu projekta planirano je osnivanje digitalnog hub-a za inovacije u Šibeniku s podružnicom u Italiji, a uspostavit će se i interaktivna web platforma za prekograničnu suradnju.