PolitikaPreporučeno

Mentalitet europskih izbora: na zapadu glas značajan, na istoku ne

Jedno namjerava glasati, drugo ne. Josepha iz Danske i Juraj iz Slovačke imaju jasne ideje o europskim izborima u svibnju, koje jednako jasno oslikavaju veliku razliku u odzivu između sjevera i istoka Europe

Danska i Slovačka svaka šalju po 13 zastupnika u Europski parlament, ali njihovo ponašanje na izborni dan radikalno se razlikuje. Baš kao i njihovo povjerenje u europske institucije.

“Mnogi Danci misle da im je dužnost glasati jer se tako podržava demokracija. Mislim da je taj osjećaj demokratske dužnosti u drugim zemljama manje ukorijenjen”,

Catharina Sørensen

Oko tri četvrtine od 4,2 milijuna Danaca s pravom glasa vjerojatno će na birališta na europskim izborima. Slovačkih birača ima 4,8 milijuna, a odazvati ih se kani tek oko četvrtine.

Prije pet godina samo se 13 posto Slovaka pojavilo na biralištima što je bio najniži odaziv u Europi.

>>>Reaktivacija europskog biračkog tijela: glasalo između 49 i 52 posto građana

Daleko od kopenhaške vreve i meteža, u gradiću Nyborgu u središtu Danske 21-godišnjoj Josephi Pultz Nielsen europski će izbori biti prvi izlazak na biralište uopće.

Mladoj ženi koja radi u centru za rekreaciju odaziv na izbore nije nimalo upitan. Kao i njezinim prijateljima, koji također većinom prvi put imaju pravo glasa.

Iako joj je stalo do slobode kretanja kao evidentnom postignuću EU-a, ipak najvažnijom stvari smatra socijalnu Europu, otvorenu svijetu, sposobnu za koordinaciju globalnog odgovora globalnom zagrijavanju.

“Moramo promijeniti svijet i sami sebi pomoći kad je globalno zagrijavanje u pitanju”, kaže.

“Danci su na papiru jako uzbuđeni ovim izborima. Interes je mnogo izraženiji nego u svim ostalim zemljama”, rekla je danska analitičarka Catharina Sørensen.

>>>EU izbori u Danskoj: pala potpora euroskepticima

“Mnogi Danci misle da im je dužnost glasati jer se tako podržava demokracija. Mislim da je taj osjećaj demokratske dužnosti u drugim zemljama manje ukorijenjen”, dodala je.

“Bolje je predati prazan listić nego ne izaći na izbore”, kaže Josepha Pultz Nielsen.

(Ne)povjerenje u institucije

U Danskoj i Slovačkoj različita su i razmišljanja o europskim institucijama. Samo 43 posto Slovaka ima povjerenje u Europsku uniju, u usporedbi sa 60 posto Danaca.

“Ne volim Europski parlament”, kaže Juraj Martiny, 42-godišnji Slovak koji planira apstinirati na europskim izborima.

>>>60 godina Unije: od Schumanove deklaracije do prvog exita

Tom sredovječnom muškarcu, koji radi u PR agenciji, Europski parlament predstavlja instituciju koja je previše odvojena od svakodnevnog života Europljana općenito, a od Slovaka posebno.

“Odluke donosi Europska komisija, koja, suprotno zastupnicima Europskog parlamenta, nije izravno izabrano tijelo”.

Juraj Martiny

“Nije čak uspio donijeti jasan zakon koji bi jamčio da će staklenka nutelle kupljena u Parizu biti ista kao ona kupljena u Bratislavi ili Budimpešti”, uvjeren je.

Po ispitivanju Eurobarometra, više od pola Slovaka će apstinirati jer misle da “njihov glas ništa ne znači”.

“Suprotno Danskoj, u ostalim zemljama pitanje je više utilitarističko – donosi li nam EU dovoljnu korist?”, objašnjava Sørensen.

Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da 63 posto Slovaka ne osjeća nikakvu korist od pripadnosti EU-u.

Po Jurju, to je također i izigravanje demokracije.

“Odluke donosi Europska komisija, koja, suprotno zastupnicima Europskog parlamenta, nije izravno izabrano tijelo”.

>>>Novi izbori, stara potraga za legitimitetom Komisije

On bi želio vidjeti parlament čiji zastupnici nisu samo primatelji luksuzne plaće, nego i ljudi sposobni oblikovati europsku politiku.

Više od 350 milijuna državljana EU-a pozvani su da od 23. do 26. svibnja izaberu novi saziv Europskog parlamenta.