Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na otvaranju foruma pod nazivom “The U.S.-Croatia Forum: A 21st Century Partnership” organiziranog u povodu obilježavanja 30. godišnjice hrvatsko-američkih odnosa na kojem je kazao kako se Hrvatsko-američki forum održava s naglaskom na gospodarstvu, ali da je gospodarstvo samo jedan od “onih bitnih segmenata koji određuju, usmjeravaju, otvaraju i ograničavaju hrvatsko- američku suradnju”.
U obraćanju sudionicima Foruma, predsjednik Milanović govorio je najprije o vremenu od prije trideset godina kada su Sjedinjene Američke Države priznale Republiku Hrvatsku. “Bili smo u ratu, u to vrijeme Hrvatska je očajavala, stremila boljem – zapadu, političkom i kulturnom zapadu – onome čemu smo oduvijek znali da materijalno, emotivno i intuitivno pripadamo”, rekao je predsjednik Milanović istaknuvši kako su Sjedinjene Američke Države jedina država koja je Hrvatskoj pružila čvrstu potporu.
“Tada kada nam je trebala vojna pomoć, Amerikanci je nisu pružali izravno, kao što to s pravom i razlogom rade danas. Pružali su logističku, intelektualnu, organizacijsku potporu. To je iskustvo kroz koje je Hrvatska prošla, a nije prošla niti jedna europska država osim Bosne i Hercegovine i danas, na jedan još gori način, Ukrajina. Naš neprijatelj je bio neprijatelj kojeg cijelo vrijeme pokušavamo pretvoriti u dobrog susjeda i prijatelja. To je Srbija i možda u tome na kraju uspijemo”, dodao je Predsjednik.
Ogromni napredak
Predsjednik Milanović rekao je da je Hrvatska u posljednjih trideset godina učinila ogroman napredak. “Hrvatska je napredovala u odnosu na ono gdje je bila 1992. godine. Hrvatska je iz onog potrošenog sustava samoupravne socijalističke privrede i gospodarstva ipak izašla kao jedna od najrazvijenijih tranzicijskih država. To je kratko trajalo. Hrvatska je kao dio jugoslavenskog gospodarstva ekonomije imala po svim parametrima status višeg srednjeg razvijenog gospodarstva tog vremena. Međutim, mi smo i dan danas u toj razini”, rekao je predsjednik Milanović, ponovivši kako su uz Njemačku, Sjedinjene Američke Države Hrvatskoj bile jedini pravi partner “koji nije pravio probleme nego pomagao, a pomaže i dalje”. Vojna pomoć koju dobivamo od Sjedinjenih Američkih Država je značajna, dodao je, to je jedina vojna pomoć koju dobivamo.
Prijetnja s istoka
Govoreći o ratu u Ukrajini, predsjednik Milanović rekao je kako se Ukrajina suočava s onim što je prošla Hrvatska prije trideset godina, istaknuvši da nam iskustvo pokazuje kako nikada nisu zaratile dvije istinske liberalne demokratske države. “Zato što imaju predvidive, dosadne i ograničavajuće sustave donošenja odluka. Dakle, jedna osoba ne može odlučivati o svemu. Države koje su autokratske, tamo su procesi donošenja odluka drukčiji i tu opasnost od konflikta postoji. Demokracije međusobno ne ratuju”, pojasnio je Predsjednik.
Nadalje, iznio je svoje mišljenje da je Hrvatska ušla u NATO “isključivo radi Sjedinjenih Američkih Država i radi pomoći i zaštite – to je nešto zbog čega smo i danas tamo“. Osvrnuvši se na nedavno održani izvanredni sastanak na vrhu NATO-a upozorio je kako na njemu nitko nije spomenuo države zapadnog Balkana u kontekstu opasnosti koja prijeti s istoka, misleći na Srbiju i Kosovo.
“Srbija je hrvatski susjed, dosta važan, dosta fatalan i obrnuto. Srbija je članica Partnerstva za mir, država koja već godinama pregovara o punopravnom članstvu s Europskom unijom. Međutim, nakon ovih zadnjih događaja i ruske agresije na Ukrajinu nije li vrijeme da ih pitamo – gospodo što želite, gdje vi u stvari pripadate, ovo je vrijeme da odlučite da li ste vi dio zapada ili se gubite u pomutnjama. Nitko to spomenuo nije, kao da ta država ne postoji. Za nas postoji. Kosovo nitko nije spomenuo, tamo ljudi žude za NATO-om kao Hrvati prije trideset godina“, rekao je između ostalog predsjednik Milanović.
Govoreći o Bosni i Hercegovini rekao je kako su “njezin uredan poredak, prava i radost svih njezinih konstitutivnih naroda recept za normalan život“ te pojasnio zašto se zahvalio na ponudi da potpiše pismo predsjednika država srednje i istočne Europe kojim se poziva na promptno davanje statusa Ukrajini. “Rekao sam – može, ako se tu uključe i Bosna i Hercegovina i Kosovo. Rumunjska je odbila zbog Moldove i cijeli se projekt u jednom trenutku raspao“, zaključio je predsjednik Milanović.
Agenda
Dvodnevni forum “The U.S.-Croatia Forum: A 21st Century Partnership“, koje je organizirao Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, Američka gospodarska komora u Hrvatskoj i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije, okupit će visoke dužnosnike američke i hrvatske vlade, političke i poslovne lidere, znanstvenike te istaknute pojedince iz područja inovacija i startupa koji će se baviti temama vezanim uz energiju, klimatske promjene, trgovinu, investicijama te zajedničkim sigurnosnim prioritetima.
Osim predsjednika Milanovića, na otvorenju Foruma okupljenima su se obratili državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država Antony Blinken video porukom te zamjenica ministrice za međunarodnu trgovinu SAD-a Marisa Lago.
Uz predsjednika Milanovića bili su pročelnik Kabineta Predsjednika Bartol Šimunić, savjetnik Predsjednika za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, savjetnik Predsjednika za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, savjetnica Predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić i posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić.
Glasnogovornik Nikola Jelić
