Moody’s popravio kreditni rejting, pohvalio Vladu, predvidio ulazak u eurozonu ususret 2025. godini

Moody’s Investors Service u petak je nadogradio dugoročni kreditni rejting Vlade Republike Hrvatske s Ba2 na Ba1, izgledi su iz pozitivnih degradirani u stabilne.

Agencija u bilješci za investitore navodi dva ključna pokretača za popravak.

• Povećani institucionalni kapaciteti i kreiranje politika ulaskom zemlje u kritičnu fazu pristupanja eurozoni;
• Smanjena izloženost Hrvatske deviznom dužničkom riziku.

S obzirom na vrlo neizvjesno okruženje i reforme koje moramo provesti u čekaonici (ERM-2), Moody’s vjeruje da bi se Hrvatska europodručju mogla pridružiti ususret 2025. godini.

Moody’s obrazlaže da stabilni izgledi odražavaju uravnoteženu kreditnu snagu i izazove na razini rejtinga Ba1. Institucije su jače nego u usporedivih zemalja, a rizik od nemilih događaja malen. Agencija prepoznaje da je pandemija koronavirusa oslabila fiskalnu snagu Hrvatske i dovela do relativno visokog opterećenja dugom, no uvjeti zaduživanja ostaju povoljni, dok izloženost riziku povezanom sa stranim valutama opada.

>>>Moramo započeti s implementacijama nacionalnog plana za zamjenu kune eurom | guverner

“Konačno, hrvatski BDP po stanovniku mnogo je veći od usporedivih zemalja, iako je donekle osujećen relativno malom veličinom zemlje i nepostojanim gospodarskim rastom.”

Za buduća zaduživanja značajno i ohrabrujuće, Moody’s je ocjenu za dugoročne obveznice s Baa1 popravio na A3. Gornja granica dugoročnih deviznih obveznica također je povećana na Baa1 s Baa3, a gornja granica dugoročnih deviznih depozita na Ba2 s Ba3. Gornja granica kratkoročnih deviznih obveznica povišena je na Prime-2 s Prime-3, dok je gornja granica kratkoročnih depozita ostala na Not-Prime (NP).

Snaženje nadzora i institucija

Moody’s u izvješću snažno podcrtava utjecaj i značaj nadnacionalnog nadzora kreditnih institucija i kriterije koje Hrvatska mora ispuniti na putu u europodručje, uključujući daljnje rasterećenje poduzetništva, porezne i druge reforme koje vode snažnijim i odgovornijim institucijama.

>>>ECB potvrdio ulazak RH u ERM-2, izravni nadzor značajnih hrvatskih institucija

“Od srpnja 2020. Hrvatska je u potpunosti zaključila akcije na koje se zemlja obvezala u šest ključnih područja: (1) nadzor banaka, (2) makrobonitetni okvir, (3) okvir za sprečavanje pranja novca, (4) prikupljanje, proizvodnja i širenje statistike, (5) upravljanje javnim sektorom i (6) smanjenje financijskog i administrativnog opterećenja za gospodarstvo.

Paralelno s tim, Europska središnja banka (ECB) i Hrvatska narodna banka (HNB) uspostavile su usku suradnju,” rezimirali su iz agencije uz zaključak da uspješno provođenje reformskih programa snaži kredibilitet hrvatskih ambicija za pristupanje europodručju.

Pohvale fiskalnoj i monetarnoj politici

Moody’s u izvješću eksplicitno hvali fiskalni i monetarni odgovor na pandemiju, uz očekivanja da će suradnja Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, kao i nadzor osam najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj nastaviti snažiti makrobonitetne i bankarske potencijale.

“Konačno, hrvatski pravni okvir bit će ojačan uslijed usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s člankom 131. Ugovora u područjima neovisnosti središnje banke i pravne integracije u Eurosustav,” ocjenjuju iz Moody’sa.

>>>Fitch u bodrom izvješću potvrdio investicijski rejting RH, prognozirao rast BDP-a do 5% u 2021.

U osvrtu na smanjene izloženosti deviznom dužničkom riziku, agencija prepoznaje već poznatu, reklo bi se potpunu eurizaciju Hrvatske koju pojedini dionici prepoznaju kao postupnu i postojanu pripremu za predaju monetarnog suvereniteta.

“U 2019. godini 71,4% hrvatskoga duga opće države denominirano je u eurima, što je pad sa 73,8% u 2016. Udio kunskih obveznica porastao je s 22% na 28,4%,” podsjećaju iz agencije uz napomenu da će se omjer s približavanjem ulaska u eurozonu mijenjati u korist eura.

>>>Plenković: cilj je da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine | Changeover plan

S obzirom na vrlo neizvjesno okruženje i reforme koje moramo provesti u čekaonici (ERM-2), Moody’s vjeruje da bi se Hrvatska europodručju mogla pridružiti ususret 2025. godini.

Prognoze

Citirajući pandemiju i trendove potražnje na domaćim i stranim tržištima agencija u izvješću navodi očekivanja o padu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 8.6% u tekućoj godini. Fiskalni deficit je projiciran na 7.5% BDP-a, što je uvjetovano ovisnošću o turizmu. “Očekuje se da će to, zauzvrat, povećati omjer duga u BDP-u na 88,5% u 2020., a duga u prihodima na 192,5%,” prognoziraju u Moody’su uz napomenu da je oštro propadanja pokazatelja privremeno i da bi udio duga u BDP-u u idućoj godini trebao pasti na 86.7%, a u 2022. na 85.9%.

Nadalje, veće opterećenje dugom djelomično će olakšati povoljniji uvjeti zaduživanja. Moody’s predviđa da će se udio kamatnih stopa u BDP-u s 2,2% u 2019. smanjiti na 2,0% u 2022. godini.