“Vladine mjere u programu priuštivog stanovanja su nedostatne i loše, a Vlada je k tome u prvom krugu revizije kohezijske politike propustila znatnija sredstva uložiti u javno stanovanje, iako je javno i priuštivo stanovanje jasan prioritet i EU-a, kao i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Očekujemo od [Andreja] Plenkovića i nove ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova [Nataše Mikuš Žigman] da to učine u drugom krugu revizije koji je pred nama najesen,” rekli su u srijedu na konferenciji za javnost saborski zastupnik Možemo! Marin Živković i europski zastupnik stranke Gordan Bosanac.
Marin Živković je upozorio na tri stvari koje u Programu Vladinih mjera zabrinjavaju: “Prvo, paralelni sustavi dodjele koji znače da će u Gradu Zagrebu postojati dva fonda stanova kojima upravlja tijelo javne vlasti za priuštivi najam, koji će se dodjeljivati po različitim kriterijima. U kreiranju politika dodjele javnih resursa, takav način se izbjegava jer dovodi do neoptimalnih raspodjela resursa, naime time se stvara takozvani efekt mrtvog tereta koji znači veću vjerojatnost da će se zaobići upravo najpotrebitiji građani”.
“Transfer bogatstva”
Drugo pitanje zastupnika evolvira oko procjene je li predviđeni sustav povoljniji za vlasnike stanova koji su nekretnine kupovali špekulantski u odnosu na one koji su koristili stanove sukladno namjeni i davali ih u dugoročni najam.
“Naime, kako se čini, vlasnik stana nema obvezu niti platiti porez na najam, nema obvezu održavanja prostora a čini se da nema obvezu niti plaćati pričuvu. Dakle, vlasnik stana, koji stan nije koristio sukladno namjeni će dobiti u dvije rate višegodišnji iznos najamnine, a u isto vrijeme neće imati nikakve obveze i troškove koje regularni najmodavci imaju. Raditi toliki transfer bogatstva prema špekulantima i bogatašima koji si mogu priuštiti ne koristiti svoje nekretnine u državi u kojoj raste siromaštvo je pogrešna politika,” rekao je Živković.
Iz stranke navode da je nužan ozbiljniji pristup borbi protiv špekulativnog kapitala, prvenstveno kroz veće oporezivanje praznih nekretnina, jer trenutno godišnji porez iznosi maksimalno 8 eura po kvadratu, a stope se određuju istovjetno kao one za kuće za odmor.
“Također, nužno je uvesti značajnije oporezivanje profita od preprodaje nekretnina, koji u Hrvatskoj kao i da ne postoji – jer sada je dovoljno držati nekretninu u vlasništvu dvije godine i zatim je preprodati bez ikakvog plaćanja poreza na profit državi. Bez takvih hrabrih poteza, koji jedini mogu zaustaviti ogromnu potražnju za hrvatskim nekretninama, bit ćemo i dalje puki svjedoci rasta cijena i rasta nepriuštivosti stanovanja,” ocijenio je Živković.
Nadnacionalna rasprava
Gordan Bosanac rekao je da Hrvatska nažalost prema aktualnom izvješću Europskog statističkog ureda i dalje predvodi na neslavnoj listi najvećeg rasta cijena nekretnina u 2025. godini.
“No treba reći da su neke članice uspješno zaustaviti pa čak i preokrenuti taj trend u zadnjih godinu dana – to su napravile zemlje kao što su Finska, Francuska, Njemačka i Austrija,” rekao je.
Kao član posebnog europskog odbora za stambenu krizu, Bosanac je najavio da se nakon desetak stručnih saslušanja na odboru očekuje prvi nacrt izvještaja o krizi stanovanja, izvjestitelja Giménez Larraz Borja (EPP), a koji će poslužiti kao temelj plana Europske komisije za priuštivo stanovanje.
“Na taj izvještaj očekujemo puno amandmana jer nas brine smjer kojim EPP se bavi ovom krizom,” rekao je.
“Dosad smo od europske stručne javnosti imali prilike čuti da su neki od glavnih generatora krize stanovanja upravo špekulativna ulaganja u stanovanje što rezultira povećanim brojem praznih stanova, zatim manjak ulaganja u izgradnju javnih priuštivih i socijalnih stanova, te manjak kontrole online platformi za iznajmljivanje. Sve ove elemente imamo i u Hrvatskoj koja je kao turistička zemlja dodatno osjetljiva na izmjene u politikama stanovanja,” naveo je Bosanac.
“Kao što je kolega Živković već govorio, važan smjer za rješavanje krize je da se odustane od daljnjeg direktnog ili indirektnog subvencioniranja financijskih institucija i velikih privatnih ulagača vezano za stanovanje. Upravo suprotno, potrebno je motivirati banke i privatni sektor da oni investiraju u priuštivo stanovanje – primjerice kroz iznimno niske kamatne stope, sufinanciranje javno-privatnih projekata i slično, što je upravo smjer kojim ide Europska investicijska banka (EIB).”
“EIB kreće u dobrom smjeru motiviranog ulaganja u javno stanovanje i drago mi je čuti da u Hrvatskoj EIB prati 5 gradova – Zagreb, Split, Osijek, Varaždin i Rijeku, i bilo bi dobro da Vlada također prati te projekte s EU fondovima,” dodao je.
“Vlada je u prvom krugu revizije kohezijske politike propustila znatnija sredstva uložiti u javno stanovanje, iako je javno i priuštivo stanovanje jasan prioritet i EU-a, kao i MMF-a. Očekujemo od Plenkovića i nove ministrice europskih fondova da to učine u drugom krugu revizije i dediciraju puno veća sredstva u izgradnju javnih stanova za priuštivo stanovanje,” zaključio je Bosanac.
Priopćenje za javnost stranke Možemo!/Grabancijaš
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.