Povećanje proračuna za kulturu na gotovo 1 posto, digitalizacija modela financiranja i novi model potpore izdavanju knjiga neke su ključne stavke izvješća Ministarstva kulture za 2019., čiji su prioriteti u 2020. zaokruženje zakonodavne reforme te kulturni programi predsjedanja Vijećem Europe i Rijeka 2020.
Iznoseći pregled Godišnjeg izvješća Ministarstva kulture za 2019., na konferenciji za novinare u petak ministrica Nina Obuljen Koržinek posebno je istaknula da je proračun ministarstva nakon rebalansa povećan na 1,345 milijuna kuna. “To je ukupno 0,99 posto, s time da se nastavlja kontinuirano povećavanje i nacionalnih izvora, ali u velikoj mjeri rezultat tog povećanja je bolje povlačenje europskih sredstava”, kazala je Obuljen Koržinek.
Proračun Ministarstva kulture prošle je godine povećan za ukupno sedam posto u odnosu na 2018. U razdoblju od 2016. do 2019. narastao je za više od 400 milijuna kuna.
U prošloj godini, najveći udjel u odobrenim programima potpore imali su programi Umjetničkog stvaralaštva i kulturne i kreativne industrije (51 posto); slijedi kulturna baština (21 posto), programi međunarodne kulturne suradnje (14 posto), te sustav arhiva, knjižnica i muzeja (10 posto), dok je četiri posto kanalizirano u investicije.
“Velika je ambicija da do kraja mandata uspijemo završiti i reformu koja se tiče onog temeljnog institucionalnog okruženja za umjetnika, znači Zakon o umjetnicima, Zakon o financiranju javnih potreba, te izmjene i dopune Zakona o kazališta,”
Nina Obuljen Koržinek
Model financiranja na višoj razini
Kao poseban uspjeh u protekloj godini ministrica je izdvojila digitalizaciju natječajnih procesa putem nove javne e-usluge e-Pisarnica, koja omogućuje podnošenje prijava u elektroničkom obliku, najavivši da će od sljedeće godine u cijelosti biti digitaliziran i proces potpisivanja ugovora.
Tijekom 2019. nastavljena je uspostava novog modela programskog financiranja 48 ustanova kojima je osnivač Ministarstvo s ukupnim sredstvima u visini 592,3 milijuna kuna.
>>>Rezultati programa ‘Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama za 2019.’
Ministrica je izrazila zadovoljstvo i realizacijom povlačenja sredstava iz europskih fondova. U sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.” ukupno je ugovoreno projekata u iznosu 87,66 milijuna kuna, od čega je 85 posto iznosa sufinancirano sredstvima Europskog socijalnog fonda. Za program Umjetnost i kultura za mlade osigurano je 18 milijuna kuna, Umjetnost i kultura 54+ 20 milijuna, te za program Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi, faza I 50 milijuna kuna.
U sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020”, odobrena su ukupno 64 projekta ukupne vrijednosti 1,015 milijardi kuna, od čega je dodijeljeno oko 780 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Takvi su projekti integrirani razvojni program Virovitice “5 do 12 za Dvorac”, ukupne vrijednosti 81,4 milijuna kuna, šibenski “Civitas Sacra” (36,4 milijuna kuna), sisačka “Holandska kuća” (29,2 milijuna kuna), Arheološki park Vižula (19,6 milijuna kuna), dubrovački Lazareti (33,8 milijuna kuna) i drugi.
>>>U Sisku otvorena 29,3 milijuna kuna vrijedna Holandska kuća
Kao posebnu reformsku promjenu izdvojila je novi model potpore izdavanju knjiga, po kojemu se sada vrednuje cjeloviti nakladnički portfelj. “Ove godine vidi se iz rezultata da smo značajno povećali sredstva potpore, koja su sada preko sedam milijuna kuna”, rekla je Obuljen Koržinek. Od 182 zaprimljene nakladničke prijave, u 2019. je sufinancirano njih 76, s ukupnim iznosom od 7,99 milijuna kuna.
Proračun za programe poticanja stvaralaštva vizualnih umjetnika povećan je za 500 tisuća kuna, a potpore je ostvarilo 47 od 149 prijavljenih na Javni poziv.
“Za nas je najvažnije da sustavno unaprjeđujemo sve naše procese i procedure, da raste proračun, da ispunjavamo ono što smo si zadali u programu, zaokružujemo zakonodavnu reformu”, rekla je ministrica.
Zakon o elektroničkim medijima sljedeći tjedan ide u javnu raspravu
U 2019. je zaokružena reforma zakonodavstva u području kulturne baštine (novi zakoni o arhivima, knjižnicama i muzejima, izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara). Usvojen je novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima i Nacionalni program razvoja arhivske djelatnosti te donesen novi Zakon o knjižnicama.
Ministarstvo kulture od siječnja ove godine i formalno je preuzelo nadležnost nad oblikovanjem politika vezanih uz autorsko pravo.
U suradnji s Ministarstvom financija kroz treći i četvrti krug porezne reforme nastavljena su porezna rasterećenja snižavanjem stope PDV-a na isporuke umjetnika, pa je tako, nakon što je stopa PDV-a u predzadnjoj iteraciji porezne reforme snižena s 25 na 13 posto, ove godine ta stopa izjednačena i za nakladnike fonograma.
>>>Obuljen Koržinek predstavila prioritete hrvatskog predsjedanja u području kulture
Ministarstvo je usvojilo i Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini, a u studenom 2019. godine počela je provedba projekta eKultura – “Digitalizacija kulturne baštine”, kojim se planira uspostaviti središnji sustav za pohranu, pristup, agregaciju i pretraživanje kulturne baštine vrijedan 40 milijuna kuna, a uključuje sve hrvatske ključne baštinske institucije.
Pripremljeni su i novi Zakon o elektroničkim medijima te Zakon o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti, koji će nakon završnih konzultacija biti upućeni u javno savjetovanje, i to Zakon o elektroničkim medijima već sljedeći tjedan.
“Jako je važno da se taj zakon donese jer u tom području našeg medijskog eko-sustava najveća je potreba za češćim usklađivanjem propisa zbog brzih promjena na tržištu elektroničkih medija”, rekla je ministrica.
U pripremi nacrt Zakona o autorskom pravu
Izmjenom Zakona o ustroju i djelokrugu ministarstava, naglasila je, Ministarstvo kulture od siječnja ove godine i formalno je preuzelo nadležnost nad oblikovanjem politika vezanih uz autorsko pravo. Radna skupina koju koordinira Državni zavod za intelektualno vlasništvo priprema nacrt novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji se donosi u sklopu usklađivanja s revidiranom Direktivom o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, a planirano je da će biti do travnja upućen u javnu raspravu.
Radne skupine Ministarstva pripremaju i novi Zakon o financiranju kulture i kulturnim vijećima te izmjene i dopune Zakona o kazalištima, kojima se planira zaokružiti reforma normativnog sustava u ovom mandatu.
>>>Jakovčić, Maletić, Petir, Šuica, Borzan i Zovko podržali prijepornu Direktivu o autorskim pravima
Ministarstvo kulture pokrenulo je u 2019. projekt izrade Nacionalnog izvješća o kulturi kao prve faze izrade Strategije razvoja kulture, koja bi trebala biti završena tijekom 2020. godine, nakon donošenja Nacionalne razvojne strategije.
“Velika je ambicija da do kraja mandata uspijemo završiti i reformu koja se tiče onog temeljnog institucionalnog okruženja za umjetnika, znači Zakon o umjetnicima, Zakon o financiranju javnih potreba, te izmjene i dopune Zakona o kazališta”, napomenula je ministrica.
Jaka kulturna 2020.
Kad je riječ o kulturnim programima u 2020., posebno je izdvojila one vezane uz hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije. Kulturni program hrvatskog predsjedanja za sada ima 70-ak programa, no kalendar se kontinuirano puni, a Ministarstvo kulture osiguralo je oko 15 milijuna kuna sredstava.
“Tijekom predsjedanja očekujemo i intenzivne pregovore u trijalogu oko Kreativne Europe, ključnog dokumenta iz kojega se financiraju kultura, audiovizualna djelatnost i mediji”, rekla je Obuljen Koržinek.
>>>500 izvođača i 70 događanja na 30 lokacija inaugurira Rijeku u Europsku prijestolnicu kulture
Kao poseban kulturni projekt u fokusu u 2020. godine je i Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. “Za dva tjedna u fokusu će biti otvorenje Rijeke – Europske prijestolnice kulture 2020. Pripremljen je doista zanimljiv program i nadamo se da će Rijeka ispuniti sva naša očekivanja i realizirati program koji će biti europski relevantan i zanimljiv te stvoriti pretpostavke za ono što svi želimo, a to je da pokažemo kako se kroz paradigmu kulture mogu mijenjati i razvijati naši gradovi”, poručila je Obuljen Koržinek.
